Koman émé troizyèm garson moulèr mayi la vni rish avèk son shate-dézyèm morso

31 out 2019, sanm Justin

Dèrnyé foi, moin la rakont azot koman in vyé moulèr mayi, kan li lé mor, la partaz tout son bien rant son troi zanfan. Fransh vérité li l’avé poin granshoz konm bien mé sa i défann pa partazé. Promyé garson la gingn lo moulin. Dézyèm la gingn in bourik. Troizyèm, mi pans li téi apèl émé la gingn in shat. mé lété désu pou vréman, pars d’apré li, li téi sava tir lo dyab par la ké, tout son vi, arienk avèk sak son papa la kado ali. Par dsi lo marshé li téi oi ali oblizé nouri lo shate. Mé oila, lo shate lété désidé fé lo bonèr son nouvo mètr-antouléka fé gingn ali son vi.
L’avé inn foi pou inn bone foi mésyé lo foi la manz son foi avèk in grinnsèl.

Donk lo shate la di ali : « Garson moulèr mayi ! Garson moulin mayi ! Si ou i suiv amoin, mi asur aou m’a nyabou fé out bonèr, mé i fo ou i ékout amoin dann tout sak moin va dira ou fé ! ». Émé lavé poinnn rézon pou rofiz son shate in n’afèr, mèm si li téi kroi pa tro lo zanimo pars lé vré li téi koné son shate, li l’avé fine oir kèl ladrèss lo zanimo l’avé épi i fo dir lé shoz in shate i koz sa lé pa kouran ditou. Don lo jenn garson la désid suiv konsèye lo mimite : i koute arien d’éséyé.

Promyé léspédisyon :
Li la domann son mète in sak i sèrv pou mète mayi mouli dodan. Li la di : « Moin la bien bézoin in sak konmsa pars sa sar in zoutiy travaye pou moin, mé moin la pèr out dé frèr i foute amoin in kou d(‘baton si mi sava trap lo sak par moin-minm ! ». Émé la obéi son shate épi la parti trap in sak vide pou lo zanimo. Li la pass in brikol anndan pou fèr pli komode. Ala lo shate parti an éspédisyon.
A fors afors li bate karé in pé partou dann la kanpagn li l’vé fini par romark inn-dé landroi lyèv i fé son ni. Dopi lontan li té fine ropèr lo ni an boushon la paye épi la poil toufé dann lo ni. La mèm lyèv i fé son pti é la mèm bann ti lyèv i grosi, i vien zoué, épi i viv in pé anparmi avèk bann paran... Lo sshate i pass dann in jardin épi li rash in bon pti paké karote li mète dann sak. Kan li ariv l’androi li pans néna lyèv-dan La frans laba i apèl sa in garène : in l’androi bann lapin i viv an parmi - li koush atèr épi li fé lo mor, épi li larg son sak koté li.I tard pa bann jenn lyèv i ariv : lodèr karote i atir azot. Zot i oi lo shate i bouj pa donk à sé-troi zot i rant dann sak pou v ol lo karote.
Lo shate i fé ni inn, ni dé, in san-toush épi li la fine trap son sak avèk troi lyèv dodan. Ni ine, ni dé, li touf lo lyèv. Ala in bon n’afèr lé fé, kli di dann son kèr i rèss amoin rant dan la faz dë lo plan plan moin la maté..
Li mète son sak dsi son zépol épi li sava dann palé in roi épi li di :
« Mon roi, mon roi, mon mète lo ségnèr mé la di amoin konmsa dépoz in komisyon palé roiyal. Mon roi, mon mète la gingn trap troi lyèv épi li la di amoin amène sa pou ou ! »
A ! Lo roi lé kontan, lo roii lé fyèr li bav an avans kan li pans gayar sivélyèv li sava manzé. Mé mèm dann tan l’avé lo Roi, i gingn pa arien pou arien. Lo roi i di son gran trézoryé, donn troi pyès larzan épipass dann la kizine fé anbal manzé lo matin dann dé troi barkète pou anvoye pou son zénéré sizé. Apré li di avèk lo shate : « Romèrsyé bien son mètr pars son kado la toush son souvrin in bonpé bokou. »

Dézyèm morso la fini-samdi proshin pou lo troizyèm bout.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus