Konèt nout pasé pou konprann nout prézan épi fé anou in bon l’avnir !

19 décembre 2012, par J.B.

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
Na in n’afèr mi konpran pa, sé pou kosa bann rouj-de-fon la bézoin fé roviv lo pasé. Akoz zot la bézoin parl ankor l’ésklavaz ? Mi domann amoin si la pa pou fé patine la tèt dann vid épi obli lo tan prézan. Plito, mi konpran bien zot l’apré diviz bann Rénioné. Mi pans zot i vé rotourn lé z’inn kont lé z’ot é aprésa, konm di lo kont, sar tèlman anbrouyé, mèm in shat i ariv ar pi rotrouv son pti. An parmi lo moun lé la zordi, di amoin in pé kisa son z’ansèt lété mètr, kisa son z’ansèt té z’ésklav, kisa son z’ansèt lété ni z’éslav, ni mètr. Alor, alon avans an avan san pèrd lo tan pou rogard déyèr. Pars, tout fason, sak i rogard déyèr sar touzour pèrdan. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vié matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
Si mi konpran aou bien : ésèy konèt nout l’istoir i ansèrv de rien. I vo mié viv konm z’oizo dsi la bransh san rogard ousa ni sort, san rogard in pé an aryèr. Ou i koné matant, na in provèrb l’Afrik i di konm sa : « Si ou i koné pa ousa ou i sava, komans par rogard ousa ou i sort ». Mi pans sa sé in bon métod pou rouvèr nout shemin. Kèl shomin ? Biensir, shomin nout l’inité, nout dévlopman, pou viv an armoni. Matant, moin lé sir, demoun in pé partou i poz azot késtion dsi bann Rénioné. Zot i doi domandé pou kosa isi ni viv pa an gèr sivil, pou koué lé z’inn i manj pa lo foi lé z’ot. Na arienk in bon konésans nout pasé i pé ésplik in n’afèr konm sa.
Si té pa inportan, moin lé sir, so z’istoir l’ésklavaz, konm l’istoir z’angazé, konm l’istoir kolonial nora pa intérès pèrsone. Demoun nora viv pou viv in poin sé tou. Alé oir zordi lé pa konm sa : demoun — pa tout, mé kan mèm in bonpé ! — i réfléshi, i kalkil koman i fo fèr pou marsh an avan. Zot i rogard pa nout pasé pou lo plézir d’kapot an aryèr, mé pars sa lé bien nésésèr pou bien konprann nout prézan... nout poin fèb, nout poin for, é sa i pé ansèrv anou bien pou konstrui nout l’avnir. Tok ! Pran sa pou ou !

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus