Konète son istoir ? Wala in n’afèr kapital !

20 avril, sanm Justin

Mézami zot i koné nou néna bon rolassion avèk bann shagossien. La pa pou sa toute rényoné i koné listoir la déportassion bann shagossien mé néna kant mèm in bonpé demoune La Rényon i koné listoir-la.

Sa i fé panss amwin kékshoz mwin la antann yèr dann kozé in militante la koz bann shagos… Dopi dë zané bann zélèv in lékol rényonèz — limakilé — la antroprann in koréspondanss avèk bann marmaye déssandan shagossien déporté i frékante in lékol séga tanbour la-ba Port Louis.I anvoye déssin, i rossoi déssin, i ékri bann maramaye é zot korèspondanss i fé alé-rotour. Avèk déssin si tèlman zoli.

L’ariv in zour bann marmaye déssandan bann déporté shagossien la rankonte bann marmaye Lékol La Rényon é zoinalist té la é téi vé konprann la profondèr lo stess bann maramaye par rapor la déportassion zot bann paran — gran paran. Mé lo zoinaliss l’avé difikilté pou fé koz bann marmaye konmsi sa lété pa zot problèm donk konmsi zot té pa konssèrné par lo dram zot bann zanssien..

Par kont bann pti marmaye rényoné zot téi koné in réyon dsi listoir bann shagossien é mèm zot paran k’la suiv sak zot marmaye téi fé lékol… Bann militan shagossien la kalkil téi falé amontr zot listoir zot zanfan é pti zanfan. Sé sak zot i fé laba dann Port-Louis avèk bann militan Group Réfijyé Shagoss.

La konklizion mi tir sé ké tout pèp i doi konète zot istoir é pou konète zot i doi aprann. In tan mi rapèl bonpé rényoné téi i koné pa lésklavaz la sévi issi La Rényon. Di pa mwin non pars dann mon vi mwin la kotoiye bonpé kréol téi koné zéro dsi nout listoir pars sa i amontr pa lékol, pars zot la zamé aprann sa dann zot zétide.

Néna in kozman i di konmsa pou konète oussa ni sava i fo konète oussa ni sort. Sa lé vré pou bann rényoné zanfan épi zadilt, pou toute pèp finalman pars listoir sé in trézor si n i koné ami, in danzé si n i gnor ali.

Abonantandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus