Kréol la pa fé pou lo shien -1-

Konfonn pa mi avèk moin !

26 out 2016, sanm Justin

In lang kisoi ékri, kisoi solman kozé, sa nana son tik-tak pou li fonksyoné é si ou i réspèk pa son tik-tak, ou na l’inprésyon ou i koz dann la lang, sansa ou i ékri dann la lang é réèlman la pa vré pou vréman. Pars si ou i anvoy out kozman n’inport koman, lé posib demoun i konpran pa sak ou i di sansa sak ou i ékri.

Na inn-dé zour in bon kamarad la sonn amoin pou dir amoin li sort lir in l’artik dann zournal é sé konmsi na in zarète la rès pri dann son gozyé. Pou kosa ? Pars lété in l’artik an fransé épi inn-dé pti fraz an kréol rényoné pars té i fé koz désèrtin moun. Donk inn téi di : « Mi nana ! », é l’ot téi di : « Mi lété ! ». Alé oir pou lo moun la sonn amoin, dann lé dé ka i fo di : « Moin nana » é « moin lété ».

Lo kamarad na rézon é bann éspésyalis la lang la fine amontré : dovan l’oksilyèr « na »,« nana », « la », « l’avé », « lé », « l’été » la règl i vé k’i fo mète « moin » : moin na, moin nana, moin la , moin l’avé, moin lé, moin l’été. Lé vré ké nana in pé d’moun i réspèk pa vréman la règl konm k’i fo.

Astèr, la lang sé in n’afèr vivan épi li pé évolyé : zordi i di tèl fason, dann sinkant an pétète la fine shanj fason. Mé an atandan i fo ni baz dsi la fasonn dir lé tré mazoritèr. Sirtou ké koméla, kréol la fine fé son rantré dann l’ékol donk ni doi baz dsi kékshoz sinp, kékshoz korèk, kékshoz stab, kékshoz fyab.

Kréol lé pa fé pou lo shien ? Dakor, mé bien koz kréol la pa défandi, bien ékri kréol lé pa défandi non pli.

Nb Nicolas Boileau té i di pa : Sak lé bien dann out tète, ou i di sa klèrman é bann mo pou ou dir i sort bien fasilman. Dann la lang fransé : Ce qui se conçoit bien s’énonce clairement et les mots pour le dire arrivent aisément.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus