Konm bate l’ilétrism dann dë lang ! Akoz pa ?

Alé l’ékol dann dë lang !

28 avril 2023, par Justin

Mézami, mi sar dir azot des shoz mwin la fine di souvan défoi, épi d’ote ossi la fine di, rodi, é rorodi.. Pars la pédagozi sé la répétission sou inn form osinonsa sou plizyèr. Noré ‘té tro gayar si wi di in foi é la pèrsone la fine kapté . Tro gayar si wi antann in n’afèr in sèl foi é ou la fini rozistré. Lo métyé d’amontrèr noré ‘té tro fassil, tro kool pou insi dir.La sityassion d’amontré tro fassil, tro kool .Mé noute toute i koné lé shoz i spass pa konmsa.

Astèr ni koné la lang bande franssé sé la lang l’ékol konm la lang pou lite konte l’ilétrism é zot i konpran oussa lo ba i blèss. Nout lang de néssans sé lo kréol rényoné. Noute lang de néssans i ansèrv anou in bonpé dann passaz témoin noute kiltiir rényonèz. Lo lang franssé ala in promyé épi in vré lanpèshman po aprann lir épi ékrir pou in bonpé rantre nou é pou d’ote bate l’ilétrism atèr.

Mé oila, la lang ofissyél sé la lang bande franssé é li néna poin granshoz pou oir avèk noute kiltir rényoné- li sré mèm, solon mon poinnvizé, kékshoz étranj pou noute kiltir rényoné-antouléka pou in bonpé rantre nou... Konklizyon : si i amontr dann kréol solman nou lé riskab d’ète bordé dann la sossyété, épi dann la vi ofissyèl. Si i amontr dann la lang franssé solman bonpé rante nou lé dann l’éshèk kissoi l’ékol, kissoi dan la lite kontr l’ilétrism.

Alor koman ni pé antir anou ladan, nou amontrèr é nou amontré. Mézami mi oi pa d’ote solissyon ké lo bi-linguism. Aprande lir épi ékrir épi suiv in l’aprantissaz dann la konéssans dann la lang de néssanss, sète nou la fé épi aprande lir, ékrir, suiv in l’aprantissaz konéssanss dann la lang anprété, donk la lang bande franssé.

Sa sé sak mi panss dann mon toussèlitide,mé mi koné demoune la fé in thèz la dsi pou l’ékol, épi demoune la mète bann zidé la an pratik lékol mèm. Par konte mi koné pa si la fé sa pou lite konte l’ilétrism. Antouléka i fodré éspérimanté é mi panss lo piblik i manke pa, pars nou lé touzour pliss san mil adilt l’administrassion i kalifyé d’zilétré.

Mé antanssion marmaye, in z’analfabète, konm in z’ilétré- éskiz amwin si mi rodi- la pa demoune i koné pa arien-la pa in bande zéro la gosh in shif. Défoi, san flate pèrsonne, kan mwin lété marmaye osinonsa jenn mwin la pass mon méyèr tan avèk bande zadilt la plipar d’tan z’ilétré mèm zanalfabète. Mwin la réve avèk zot, mwin la aprande la kiltir rényonèz avèk zot é pou l’kou sé zot lété l’amontrèr é mwin l’amontré.

Défoi-laz mwin néna- in souvnir i sorte dann tan lontan i romonte a la sirfass avèk zéfluv lo tan la vi d’avan, avèk son bande brui, son bande l’odèr épi son bande zimaz galman, son bande pèrsonaz : Zozèf i zoué son kordéon a boush. Ary i manz lo réstan toulmoun. Adèl i yème touzour pa l’odèr san bon pars èl i profèr lodèr park koshon. Rolan ronron néna touzour son kolyé l’aye pou abate lo vèr. Inn i fé roul son sèrkl .D’ote i zoué morso zassyète kassé .Sirandane, Kanpèk, koton mayi i koul rosh i flote.

Si sa la pa kiltir, mi koné pa kossa i lé alor, i pé pa mète sa an profi zé pèrte zot i kroi pa ?

A bon antandèr, salu.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus