Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
12 out 2008, sanm

Asoir, dann télé, i doi pass in fime déssi la késtionn’lo dann Sid Madagascar. Si zot i rogard fime-la, zot nora lokazion an aoir z’ot l’opinion, par zot mèm, déssi in késtion sérié konmsa pou plis dé miliar demoun déssi la tèr, i soufèr lo mank delo.
Moin la lir dann in roportaz déssi Mayotte, in pé dmoun voiyou, i karsèr la fontène delo pou zot épi bann sak i vé an avoir in pti pé, i fo zot i ashté... Avèk in larzan zot la mèm poin. Konm karapate i poz an promié déssi tété bèf mèg, sé bann moun, La Frans la désid, na poin "lo droi" viv Mayotte i soufèr plis ké lé z’ot. Alors, zot i sava pran delo sak i koul atèr, dann milié la salté, pou z’ot komodité... Mazine in pé kèl déga sa i fé déssi lo kor demoun, sirtou bann moun sak lé pli fèb : zanfan li, vié moun li, épi bann fam an voi d’famiy.
Plis v’alé sé plis demoun nora difikilté an avoir de lo, akoz déssèrtin landroi na plis sak i fo, épi d’ot na poin assé. An pliské sa, konm klima la déréglé, i apèl sa réshofman klimatik, l’inégalité pou dlo va goumant ankor... Poitan delo nana, demoun nana la téknik pou alé rode ali ousa li lé, solman la pa lo traka bann péi i komann déssi la tèr. Manzé ossi nana mé la-dan galman l’inégalité lé tro for. Mi antan déza in pé va dir : pou kossa fé tousa zanfan si manzé avèk délo la poin ? Donk, konm dabitid, i ardévir lotèr déssi bann viktime, sak na poin konm di Daniel Waro, in pti guine delo.
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial