Canne à sucre : la mission du ministère de l’Agriculture face au bilan de la stratégie de Tereos
19 septembre, par10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
12 avril 2011, par

Si in zour, in l’istorien i déside ékri listoir Parti kominis rényoné, moin lé sir li mank ar pa romark koman parti-la l’avé dann kèr son konba lo dévlopman La Rényon. Dépi l’ané 1959, l’ané li lé éné, li la fé plizyèr plan pou dévlopman La Rényon. Sa sé la vérité, é la pa pars in pé na poin la mémoir, na poin la sèrvèl ké sa lé pa vré. Pou nou, militan, dévlopman sa i porte pa sèlman déssi l’ékonomi, sa i porte galman déssi lo sosyal, lo kiltirèl é la défans la natir. Dépi komansman nout listoir, nou la tienbo kont lo dévlopman dirab, mèm avan ké le mo i vien a la mode.
Zordi, lé rogrétann dir na in pé i tiliz lo mo, mé si lo mo lé la, l’intèryèr sé in kokiy vide. Poitan, a bien rogardé, la tèr lé kondané a mète anlèr in dévlopman dirab, é sak i rokonète pa sa, in zour la pa demin, zot i artrouv azot dann in gran difikilté ; Pli pir, zot i mète l’imanité dann in gran difikilté. Zot i fout anou dann l’éshofman klimatik, zot i kondane plis in milyar d’moun pou mor d’fain. Arzoute èk sa la guèr, lépidémi, é toute sort kalité tablatir nana zordi. Pétète, pa plis ké yèr, mé zordi, lé myé koni… la pa pou sa lé pli fasil pou vanj kont sa.
Donk, pou arvni déssi nout komansman. Parti kominis la touzour sousyé lo dévlopman La Rényon, mé pa solman, pars natirèlman, li nana dann kèr la solidarité avèk bann pèp-rasine pou nou, bann péi nout zansète i sor, li sousyé pou nout bann péi-rasine. Mi pans mèm, nout parti lé si tèlman internasyonalis ké li sousyé pou tout bann péi é tout bann pèp déssi la tèr. I di souvan la tèr sé in gro vilaz é nout tout i doi ète solidèr. Mi pans sé sa nout fyèrté, é in zour, kan va fé koz listoir, va oir kisa té dann bon é kisa té dann mové koté. Konm di lo patoi : « Bondyé va rokonète son bann ! ».
Justin
10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
Mézami néna inn-dé zour mwin té apré rolir dann Témoignages lo kozman nout kamarad Elie la di dann park Laurent Vergès laba o por, l’ot samdi (…)
In kozman pou la rout
Relançons la marche vers l’autonomie énergétique
Emirates connecte 140 pays à Madagascar
Ressource en eau du 1er au 15 septembre, bulletin de l’Office de l’eau Réunion
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?