Konm di lo patoi : “la vitèss nana son tan !”

22 novanm 2010, sanm Justin

Donk Konsèy réjyonal i sort roganiz in gran pélrinaz la-ba dann l’australie. La dépans in bon pé larzan, l’amène in bon pé d’moun, mé lo rézilta lété pa sak prézidan Didier téi atann. Ni koné l’afèr té mal préparé, la mal s’passé, épi momadoné la mèm tourn o vinèg. Mé ni pé domandé pou kossa Konsèy réjyonal la déside sote la mèr pou alé la-ba sèy fé z’ami-z’ami avèk bann l’australie.

In késtyonn distans ?
Rant La Rényon épi l’Australie nana par-la nèf mil kilomète. Rant La Rényon épi La Frans nana a-popré nèf mil kilomète galman. Donk si lo voiyaz lé shèr rant la France épi La Rényon, lé riskab ète shèr ossi rant La Rényon épi l’austalie. Pou la késtyonn tourist lé mal baré. Arzout èk sa dépi Air Austral la rouv in lign ziska Sydney, la pa amène anou in gran kantité touris i sort dan péi-la.

Pou la rishès alors ?
I pé dir bann l’australie lé rish, mé a popré konm in pti péi i oi déssi la kart zéografi, i apèl la Hollande sansa Péi-Ba. Donk la pa in gran péi konm la Chine, l’Inde sansa l’Europe. Donk la pa pou la rishès non pli !

Bann l’australie i voiyaz i bon pé
Sa lé sir, mé in pé konm toute demoun nana larzan. Épi bann l’australie i koz l’anglé, é zot sé in l’ansyin koloni Langlétèr. Donk, mi pans pa, vi konmsa, ké banna va vni La Rényon. Mi pans plito zot va profèr ’Maurice. I prétan, d’apré sak moin la lir ké Maurice i ral byin bann zournalis l’australie... zot i trouv sa ékstra vèy pa...

Banna va ède anou dévlopé ?
Sa lé byin vré, mé si nou nana lo voul an sifizans. Pars d’apré sak moin la antann dir bann l’Austalie i ral demoun na larzan la-ba dann zot péi. Banna i maye pa avèk demoun la poin larzan. Donk, pou lo moman, i fo pa kont tro si banna pou nout dévlopman.

Toute fason, in rolasyon konmsa, sa i fé pa an in zour, sa i pran lo tan é sa i obliz fé travay la tète. An avoir dé idé. Épi, i fo pa konfonn vitèss avèk présipitasyon. Konm di lo patoi : "la vitèss nana son tan !"

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus