Konm di lo poète Prévert : « Dé shoz line, l’ot lo solèy ! »

28 novanm 2017, sanm Justin

Moin lé sir, sak va lir mon kozman zordi, lé riskab dir : « Justin, la tète i patine ! Vi ké li lé toultan apré répète lo mèm z’afèr dsi la sityasion nout péi ». Mi pans sak va di sa na rézon é sa i vé pa dir moin lé dann mon tor.

Afèr mi di sa ?

Mi di sa pars dopi mil nèf san sinkant nèf, lo tan nou la fé nout promyé kongré an tan ké parti kominis rényoné. Nout bann dirijan dann tan la l’avé fé in l’analiz é ni oi avèk lo tan zot l’avé bien rézon. Kosa zot té i di, an gro ? Zot téi di sistème nou la mète anou d’dan i pé pa déboush dsi in vré dévlopman pou La Rényon.

Kosa in bonpé i di koméla ?

L’INSEE I di La Rényon lé konm in départman an déor dé norm. Sa I vé dir, nou sar zamé kapab trap in vré dévlopman si ni shanj pan out politik. Kosa la droite avèk Didier Robert I di ? I di, i fo La Rényon i anbèk dann son l’émansipasyon. D’ot i di : l’otonomi nou la bézoin ! D’ot ankor, i fo plis l’otonomi. In pé lé pou l’indépandans… Nout kongré pou son par la parl lo tan la résponsabilité. Rézilta : nou l’avé rézon l’ané nout promyé kongré.

Pétète nout mésaz téin pé voilé avèk lo tan ?

Sé sak i pé di zordi mé la bataye pou l’égalité lété nésésèr pou améné é si lété pa nou, nora zamé gingn trap in n’afèr konmsa. La bataye kont bidonvil ? Kisa k’i pé dir lété pa nésésèr pou fé. La bataye pou la kiltir rényonèz ? Sa lété in n’afèr pou améné é nou la améné. La battaye pou la lang kréol rényonèz, kisa k’i ozré dir té i falé pa fé sa ? Armète ankor la dsi nout konba pou dolo dann tout bann mézon, lo sanitèr épi tout sak i fo pou modèrniz lo péi. I pé pa di, nou la travaye initil. I pé pa di nou la travaye pou la po patate.

Mé lo rézime néokolonyal alor ?

Ni vé ni vé pa, zordi lo sistèm néokolonyal l’apré boush nout shomin. Donk pou rouvèr ali i fo fini avèk sistèm la é si mi di épi mi rodi sé pars lo boubou pou nout péi lé la. Donk sé réjime la i fo bate atèr. Soi sé sa, soi ni rès an rade é nout l‘avnir lé potéké konm di Prévèrt in fonnnkézèr bien koni : dé shoz line, l’ot lo solèy. Lo solèy ? donk nout libérasyon.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus