Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
13 zwin 2017, sanm

Mé z’ami, mon bann dalon, mi oi souvan défoi in pé rényoné apré fé lo vèr an parmi bann moun déor. Kisoi anparmi bann z’éli La Répiblik sansa l’Erop. Kisoi an parmi in pé d’moun la ote. An touléka, sanm pou moin, zot nana in gran prinsip : i mélanz pa torshon avèk sèrvyète. Torshon sé lé z’ot é sèrvyète sé zot.
Kan mi avèy azot, mi san bien zot lé artifisyèl, vèye pa koman. Tout zot tourné viré, i diré, sa lé fé pou mète azot an valèr par raport bann moun déor, sansa bann demoun lo boujaron épi lo kofor lé bien plin. Pou moin, pou zot ariv o bi, zot i s’anfou pa mal krétik z’ot péi ansanm lo moun déor. Lé bien domaj mé nana i bonpé domoun lé konmsa. Pa tout rozman !
Pou kosa mi di sa ? Pars mi ansouvien bien, dann réstoran l’inivèrsité, dann tan lontan, l’avé in bann zétidyan in pé rasis dsi lé bor té apré gougnard bann z’étidyan té i sort kisoi l’Afrik, kisoi bann péi l’outromèr. Z’ot kozman té i di konmsa : kisa i lé bann z’afrikin ? in bann sinz ! Kisoi i lé bann malgash ? Bann sinj galman ! Kisa i lé bann rényoné ? L’èrla in l’étidyan rényoné la lèv dobout. Li lété tout an longèr épi la di : « Ala in rényoné ! ». La fyèrté rényonèz sa in n’afèr k’i kont kant mèm.
L’èrla kan mi oi désèrtin l’apré kontorsyone azot pou pass pou sak zot lé pa. Kan mi oi zot i boush z’ot zorèy pou pa antann tout kalité kozman bann moun déor i di dsi bann rényoné. Moin pèrsonèl mi domann pa zot bate dsi z’ot l’éstoma pou amont z’ot fyèrté. Mi domann azot solman arète aplati azot dovan lo moun déor, lo moun rish, lo moun nana pouvoir. La fyèrté rényonèz, sa sé in n’afèr i négosyé pa.
Afèr ou lé konm grin bébé dann panyé mayi ? Afèr ou lé konm lo shien dann l’arozoir ? Sa la pa in pozisyon konfortab sa !
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial