
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
18 octob 2014, sanm
Tro bonèr pou fé in kontaz korèk si travay banna la rézyon, mi an konvyin, si koméraz bann la drwat, mé nou lé plis milié shomin ko débi. Zot va di, pou fé lo vré kontaz, mi andiskonvyin pa, fo atann ankor in pé. Mé soman, dopi, zot la vi in lisé nouvo rouvèr la port ? Oukilé ? In morso la rout an plis ? ousasa ? In mizé par isi ousinonsa in bon prozé pou la Rényon par laba. Oki bourik. Mi rod, mi rod, lé sèk. Bana i bril tout, i fou d’fé d’dan zordi, i mazinn pa domin, i dans dan l’arzan, i fé la fèt, i vwayaz, tanto séshèl, tanto kanada, la frans parl pi, i fé lo va-ti-vyin san konté. Banna voui, mé nana osi konplis. Kisa konplis banna ? Sak la mèt a zot asiz la rézyon, sak la angrès a zot, la fé gonf zot zabo. Kisa dapré zot ? sinonsa bann sosialis, sat lé dan lé o, konm sad lé an vil, lé dé, parsk na dé kalité ? Pétèt, zordi zot i komans romord zot dwa, lo rogré lé touzour apré la mor baya. Po kosa mi di sa zordi ? Parsk kan mi pans bann sosialis, fé mazinn a mwin in listwar si in léskorpyon èk in gronouy.
Sé in léskorpyon i sar bat karé, li marsh, li trinn, li avans ziskatan li ariv dovan in ravinn, é la li di « Bézé mi gingn pi avansé, mi gingn pa nazé, koman mi sar fé »I tourn, i vir é toudinkou in gronouy i débark, lo léskorpyon i frot la min i di ala mon brèd. Li di « gronouy mèt a mwin si out do po fé travèrs a mwin la ravinn souplé ». Gronouy i réponn a li « pa ditou, out tèt la pa bon, si mi mèt a ou si mon do, ou va pik a mwin, mwin lé sir ». Lo léskorpyon i réponn « ou lé kouyon kosa, si mi pik a ou, nout dé ou i koul ansanm ». Aforss, aforss, lo gronouy la désid mèt lo léskorpyon si son do é tou lé dé i travèrs la ravinn. Toudinkou, milié d’lo, lo léskorpyon i pik lo gronouy pou vréman, lo gronouy i di « léskorpyon poukoué toué la fé sa », léskorpyon la réponn sèk « lé dan mon natir ».
Pou mwin lo listwar, konm di mon dalon, i dwa fé travay nout koko in pé, na in pé rosanblans osi èk linyon sosialis èk la drwat an 2010, bann la ot noré di, mariaz la karp èk lo lapin, tan la, sosialis la galiz tout pou zot, la mèt léshèl dobout pou la drwat mont anlèr, la mèt la drwat si zot do, dikou, la pass in kal bérnik bann rényoné boudikont, zordi, la drwat i pik bann sosialis èk zargiyon, konm kan léskorpyon i mont si do krapo.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)