Application de l’APE : vers plus de chômeurs que de salariés à La Réunion
8 août, parUne catastrophe se prépare dans l’indifférence
22 out 2015, sanm

Sanm pou mwin ziska mwad désanm, néna ankor pou war, néna ankor pou antann, ziska zéléksyon rézyonal, lo 6 é lo 13 désanm. Konm kanar san tèt, désertin i sava dan tout diréksyon, tanto i bat a drwat, tanto i bat a gosh, dé-fwa i suiv kouran o milié. Poitan si ni argard in pé tousala dopré, si ni éspionn déryèr la port antrobayé domoun, si ni baz in pé si ladi-lafé, si ni ékout radio perkal, i prétan, ni pé dor d’si nout dé zorèy vik pou zot pa d’kikilik, pou lo zéléksyon d’mwa désanm noua pi bozwin lirn.
Dérnié sondaz larivé sèt sominn, ni koné pa dann ki kèl poul i sort mé sèt la i di lé sir, pi bozwin voté, i donn dan lord kisa i sort promié, dézyinm trwazyinm tousala ziska dizyinm. I koné pokor kisa sora kandida, na pwin inn néna in prozé, mé i koné déza kisa sora éli. Néna sak lé pour, néna sak lé kont. Désertin sak lé kont i mèt an gard i di konm sa, pétèt antrotan zandarm, minm san linvitasyon i pé rant dann ron pou défé tousak té fé an bié. Minm si désertin i di “la lwa lé konm la twal zargné, ryink ti zinsek i rès kolé“. Pou lo kou, la na war.
Ziska mwa d’désanm lé kourt é lé long an minm tan. Ki pé konèt sak i sa éspasé disi s’tan la ? Konm di lo kont, fo pa fé la bou avan la pli. Bann sondaz aranzé i donn in moun dovan avan lèr, i fwar apré, ni koné sa dopi lontan. Pou sak lé lwin-lwin dovan dann sondaz, granmoun i di « la lanp i klèr papiyon, sé pou mié bril son zèl, méfié a zot ». Lontan nou té i di « dé fwa i mèt ti kanar, i sort ti pou ». An atandan mwa d’désanm ni kontinié rogard nout kanar san tèt.
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Dopi bann zané soissant néna dann lo mond in gran mouvman d’dékolonizassion. La plipar bann péi la vni koloni momandoné la kass zot shène épi la (…)
In kozman pou la rout
Traité liant l’Arabie saoudite, le Pakistan et la Turquie
L’île-fracture : l’aménagement en question (5/5)
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite