
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
6 zanvié 2017, sanm
Dalone-dalon, an parmi nou néna bann moun tan-myé épi bann moun tan-pir. An parmi nou néna sak lé optimist api sak lé pésimis san konté sak lé siklotimismis. Na sak i oi dann syèl arienk bann niyaz noir épi sak i ropèr dann syèl z’ot vi lo pti koin blé k’i rann kontan pou la zourné. Lo mond lé divizé an dé : sak i kroi lo mond lé divizé an dé, épi lé z’ot. Lé pa défandi farsé kant mèm !
Mardi soir nou lété apré diskite dsi dokiman nout névyèm kongré-névyèm kongré lo PCR é sak i dové arivé l’arivé : momandoné tan pir avèk tan myé la mayé é mi pans sa sé in bon n’afèr-in bon n’afèr pou fé travaye in pé la tète. Vi ké moin lé anparmi bann tan-myé mi sa pa dir l’idantité rényonèz i arète pa dékilé ! Mi sa pa dir non pli oplis i sava é oplis la fransizasyon-l’albosité - l’apré fagosite anou ! Mi anshèv ar pa ésplinn ké mayi griyé nou la mète sou la sann na in pé l’apré tiré pou manzé ! Mi sava pa dir non pli rogrète lo tan lontan kan maloya lété dann kann dann la klandéstinité. Sèl z’afèr mi pé dir sé k’i fo étidyé lo z’afèr é fé lo bilan konm k’i fo. Sirman li va prézant inn-dé kontradiksyon, mé la kontradiksyon sé sak i fé avans l’istoir sansa non ? La barb Karl Marx lé ankor bien tayé dann bann liv l’istoir, é son figir la pa bézoin pou dékrazé pou vréman.
Ala in l’idé mi balans dan la natir é shakinn si li pé, trap ali par la ké. Lo kozman « mète La Rényon anlèr » sa sé la gôsh sansa la droite, sansa lé dé an mèm tan sansa in kozman popilèr a kaziman katrovin dis nèf pour san d’moun shé nou ? La pa dopi yèr ni koné in trik konmsa ! Dopi inn-dé zénérasyon sa sé in prinsip de vi bann rényoné sansa mi tronp ? Si mi tronp pa-sak mi kroi - a z ‘ot avi, kozman-la, i fé avans sansa ni fé pa avans l’idé d’ résponsabilité dann nout sosyété rényonèz ? Lé vré demoun i yèm ésplinn, i ésplinn souvan z’ot maléré sor, mé dann fon z’ot mèm, si na in bataye rant rézigné épi tienbo séktèr, sanm pou moin, tienbo sèktèr l’apré pran lo dési. Si li pran lo dési, mi pans lo résponsabilité i doi pran lo dési galman
Avèk nou ? San nou ? Mi profèr sé avèk nou é sé sak i doi arivé kant mèm. Pou kosa ? Pars dopi 1959 ni travaye pou sa, dann l’onb konm dan la limyèr é lo travaye fé sa i pèrd pa konmsa. Konm « mète La Rényon anlèr » la fine gagné dann l’opinyon, « lo résponsabilité » li osi son tour li doi gagné.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)