Kont dsi baton tonton pou travèrs la rivir é plis-an-plis

9 mé 2016, sanm Justin

Si in moun i koné pa La Rényon li pé dir, késtyonn l’ékonomi sa sé in péi i travaye sa Baya. Dopi komansman l’ané i pas pa d’moi san ké nana in salon : salon la mod li ! Salon la mézon li ! Foir agrikol li ! Salon lo maryaz, li ! Salon la mod li ! Salon l’artizana li !.. mi arète-la pars lo mil mo mi sava ékri i ansèrvré arienk pou di lo nom bann salon.

Mé poitan l’Insee i sort di La Rényon sé in départman « a-typik » : sa i vé dir nana dé séktèr k’i donn lo grin, mé dé séktèr i fé ké pèrd la plime. in l’égzanp : nout balans komèrsyal. Nou lé loin lo san poursan : mil éro marshandiz i rant pou mil éro i sort. I paré mèm nout l’ésportasyon i kouv a popré sis pour san nout z’ésportasyon an valèr é pa pliské sa. Sé dir si nout défisit lé for é si firamézir k’i sava nout prodiksyon intèryèr i dégringol pa.

Pou nout parti sé lo réziltan d’in rézime néo-kolonyal apliké pou nout péi La Rényon. Donk lo rézilta d’in drol manèv bann kapitalis déor : sort par la port é rant par la fénète. Sé lo rézilta galman in politik bann z’idé dominant k’i vé ké nou la poin lo moiyin par nou mèm pou ansort anou dann nout péi é k’i fé ké oplis i sava oplis nou lé blijé kont dsi baton tonton pou travèrs la rivyèr é plis-an-plis !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus