Kopérassion oui ! Kopérassion avèk nout voizinaz oui ! Mé gagnan gagnan é pa pou manz la lène dsu nout do

23 séptanm 2022, sanm Justin

Mézami, mi sorte antande in léstatistik é mi koné pa si lé vré pou vréman. Alon fé konmsi lé vré pou kontante anou par avans. Kossa lo léstatistik i di ? Li di konmsa ni plis ni mwin ké si i pran konte bande produi fré, i pé dir soisant-dis pour san sak ni manj i sorte La Rényon. In voyan plito o vèr zot i panss pa ? I konsole anou toute nout voiyan o rouz antouléka ?

Mé oila, konm i di toultan shak médaye néna son rovèr, mi aprande pa pli loin ké yèr dann nout zoinal Témoignages ké l’Érop l’apré négossyé avèk bande péi tou-o-tour pou rouvèr bande frontyèr La Franss pou fé rante in bonpé prodikssyon i sorte ayèr. Kan mi di La Franss mi panss sirtou La Rényon pars bande négossyssion APE sa i fé rante bana laba é pa avèk nou. Dopi lontan noute parti i domande anou méfyé in n’afèr konmsa pars sa i pé tourn lo do noute zintéré.

Pou toute in kantité rézon mwin la pa bézoin rapèl azot sa issi mé ni pé dir lo pri bande zintran, lo pri lo travaye demoune, épi ankor la sékirité sossyal. Pars toussala ni pèye a-blok é ayèr i pèye in pti guine. Pétète zot i panss mwin l’apré fé pèr amwin par mwin-mèm mé kroi pa sa. Jean Michel Moutama sindikalis plantèr, dann in kominiké i tire lo signal d’alarm pou band plantèr, mé mi diré sé pou noute toute rényoné.

Astèr mi domande toute bande demoune i vé pa modifyé léstatu mèm d’in yota, si zot i rofléshi bande problème konmsa é si zot i panss pa nou rényoné, avèk noute lékonomi rényonèz nou la pa bézoin kékpar in vérou pou akssyoné pou protèje anou. Si zot i vé pa mi diré sé pars zot lé konte nout sirvi é ankor pliss konte nout dévlopman.

Mé antanssyon, an tank péi loséan indien bonpé rante nou lé pou la kopérasion avèk bande péi noute voizinaz, kissoi Madégaskar, kissoi Moris, kissoi Sésèl, l’Afrik do l’èst. Nou lé pour mé dann in kopérassion gagnan-gagnan, pou nou avanss ansanb mé pa pou k’i manz sinploman la lène dsu noute do avèk in bande zinstitission lé ankor si mal fagoté pou sèrv noute zintéré ékonomik.

A bon ékoutèr, salu.

Justin

PadportUnion européenneMadagascarImpasse du modèleLuttes pour l’emploi

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus