Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
7 octob 2017, sanm

Mon bann dalon, zordi samdi, donk lo zour mi rode dann bann nouvèl inn sansa inn-dé mi rosoi avèk plézirasyon.in mète karé la tèr patiraz, kosa nana dodan ? Moin la fine dir la tèr la pa in kadav : la tèr sa lé bien vivan. La prèv a konviksyon ?
Dann in mète karé patiraz néna dé san soisant milyon pti zanimo sirtou in bann ti mizing z’animo é bann z’animo, in pé tout kalité. Dann in foré i pé trouv plis mil kalité pti mizing bébète souvan dé foi zot na poin kolonn vèrtébral : in bann z’invèrtébré. Donkalor alon rogard azot pli pré !
Néna kat kalitégori z’animo : nana pou komansé sak i apèl lo microfaune, bann pli pti par santène de mil. Sa na moins dé dizyème milimète grosèr. Zot i viv dann bann ti mizing kourann lo i rant dan la tèr. An ka d’séshrèss zot i anvlop azot dann in kiste, sansa zot i sèk kaziman é kan dolo i ariv zot i arvien konm avan.
Apré sa nana lo mésofaune : rant dé dizyème milimète épi kat dizyème milimète. Zot i apèl z’akarien, kollanbol é zot i grouye dann la tèr par santène de mil. In é i apèl bann psudo-skorpion, protour, diplour, mil pate ; arzout èk sa nana osi bann vèr i rant dann katégori-la.
Apré nan sak lé in pé pli gro : i apèl azot bannmakro-faune : rant kat épi 80 milimète : vèr d’tèr, larv z’insèk, ckarab, kloport, lias, mil pate,., l’éskargo, z’arnyé, opilion, é tout lo tranbléman.
Aprésa nana bann mégafaune nana plis dis santimète grandèr : konm par ébzanp bann ti mamifèr, bann réptil, bann z’anfibien, in bann vèrtébré, i ansèrv lo sol pou protèz azot
In késtyon, si ou i mète l’angré la-dan, si ou i mète bann anti zinsèk, bannanti shanpignon plis bann tyé zèrg$b ; kosa i rèst apré ? Malérèzman i rès in kor près mor, pi in l’organis vivan konm la tèr i doizète. Mé si i arète poizone azot kosa k’i éspas ? Apré sink-sètan san poizon, la tèr i arvien in kor vivan konm èl lété avan.
In n’ot késtyon : zot i pans bann produi shimik i gingn ranplas 260 milyonn mikro z’animo. Non vi ké la tèr i ansèrv arienk konm in baz mor pou bann plant pous dédan, mé dann okin ka li gingn ranplas la tèr konm kor vivan…kosa k’i éspas dann s kor vivan ? Tout bann z’animo i fé travaye zot lé déstiné pou fèr : zot i fouye, zot i grate, zot i kapote la tèr, zot i manz lé z’ot, sansa zot i fé manz azot, zot i nétoiye lo bann déshé, zot i fouy bann galri pou d’lo travèrs partou. Bann zanimo saprofaz i nétoiye la tèr, i manz bann déshé épi i transform la tèr, i déplas bann minéro épi bann déshé organik. D2 san soisant mil z’ouvriyé apré transform la tèr épi amélyor ali, bonifyé ali i i lès azot travaye konm k’i fo..
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?