Kossa i fé pou bande pov ? Kaziman pa gran-shoz pou tire azot dann la tablatir zot i lé

13 octob 2022, sanm Justin

Mézami, néna inn-dé zour mwin la anparl azot in rényon mwin la fé Sin-dni é rényon-la téi porte dossi program nout parti an 25 poin. Mi rapèl azot so soir-la, win la gingn kékshoz k’i rossanm in boush-ta guèl pars in vyé kamarde, in vyé militan, la poze amwin in késtyon prinssipal é késtyon-la lété « kossa i fé pou bande pov ? »

Pars po fé kékshoz pou bande pov, i fo zot i gingn in sèrtin pouvoir d’asha é zistoman sé lo pouvoir d’asha ké zot la poin : lé pa zot lé prioritèr pou gingn in bon plass travaye, la pa zot lé prioritère pou gingn in bon salère, la vi shère i atake azot plin foué é zot lé viktime an promyé. Arzoute èk sa lo mode konsomassyon éropéin-pov, sé sak lé pli shèr issi La Rényon dann bande grande sirfass. Dizon nou lé dann in sityassyon toute sak i sirvi avèk bande zède épi bande prèstassion i oi zot pti éstok larzan disparète konm la nèz dann solèye é pli vite k’i fo pou di é ou ékri.

Viv konm avan ? Na poin arien ki pèrmète anou viv konm avan. Toute bande dépans zéropéin pov sa i tonb dsi nou : pèye loiyé, pèye dolo, léstréssité, lo gaz, pass dann grand sirfass pou ashté manzé, ansèrv son téléfone, fé roul son vyé loto si tèlman ké — konm mwin la di — larzan i fonde konm la nèz dann solèye… Bande bien-la, si ni vé viv konm zéropéin pov, sa lé ninporte kèl pri é lé konm ki diré in lantante rante l’éta épi bannd zinstitissyon pou plime bande pov bande péi l’outre-mèr épi sète La Franss galman.

I fodré taksé pou pa ize lé pov, mé nora touzour in loi pou pèrmète iz anou. Mi sava pa rodé pou linstan mé la vi shèr sa sé noute pli méyèr-mové konpagnon é ni pé arien konte sa pars èl lé étidyé pou pass anou dsou son roulo-konpréssèr. Mwin mi apèl sa la dominassyon néokolonyal vi k’in pé i di lo kolonyal la disparète ziridikman, mé pa dan la vi toulézour.

Alor si taks pa lo pri bande produi prinsipal nou la bézoin ! Si i goumante pa sak i fé lo rovni bande pov issi La Rényon. Mézami lé shoz va arète konm i lé, pli pir zot va vni pli grav : noré plizanplis famiye pov épi zanfan pov, nora plizanpliss léssé pour konte, nora plizanpliss shomèr, pti rotréité avèk in par plizanpli gran pou lo dis pour san demoune pli rish.

Alor mi di aou, mon pov kamarade, landroi wi lé si wi antan amwin, kossa i fé pou bande pov ?, Kaziman arien, kaziman in pansman dsu in zanb de boi.

A bon ékoutèr, salu !

Justin

PadportLutter contre la vie chèreLuttes pour l’emploi

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus