Canne à sucre à La Réunion : il est temps de tout revoir
21 septembre, parSortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
17 désanm 2020, sanm

Mézami, mwin la parti gard dann diksyonèr fransé kossa lo mo essansyèl i vé dir.Pou kossa d’âpré zot ? Sinploman pars gouvèrnman La frans la déside kouk lé éssansyèl, kouk lé pa, kouk lé in pé, kouk lé bokou é oila kossa diksyonèr la di amwin. La di amwin : Justin akout in kou !essansyèl sa in mo bazé dsi l’éssans-pa l’éssans loto- mé kékshoz lé dann kèr la natir d’in n’afèr. Ziska la mwin la pankor konpri, mé mwin néna in dalon bien instruiyé é li la di amwin konsa :sé in n’afèr ké lé dann lorijine dë l’orijine..Mi konpran pou kossa laside salisilik la rann amwin gran sèrvis kan mwin té i sava gran lékol.
Romark mwin noré pu domann gouvèrnman mé mwin la kontant amwin dsi lo poinnvizé mwin la trouv dann mon tète é sa i vé dir inportan, mèm pli inportan k’inportan. Donk lé ésansyèl si lé pli inportan k’inportan, é lé pa ésansyèl si lé moinss inportan k’inportan.Mé matant Zélida k’i koné bien la vi, sirtou son koté droite, la di amwin :Spèss kouyon vi konpran pa sé kékshoz wi pé pa s’an passé. Mwin la réponn aèl :Matant néna in bonpé zafèr mi pé pa s’an passé é mwin lé sir out gouvèrnman lé riskab dir amwin sa la pa ésansyèl pou in grin.
Astèr mi kalkil : lé blijé manzé é sa lé éssansyèl, mwin lé oblijé boir d’lo é sa ossi mi pé pa s’an passé, si mwin lé malad mon soin lé éssansyèl...Dakor mé éssansyèl pou koué ? Pou in shoniy galman sa lé éssansyèl émi pans pa i pé dir in moun sé in shoniy .. Bann shoz mwin la bézoin ? Si mi komanss konmsa mwin lé riskab fé in list lé long vèye pa koman : li titoiye lékonomi, li titoiye la vi an sosyété, li toush galman mon formasyon, mon l’informasyon, mon kiltir.. alor zot i oi si pou drèss i nlist mwin lé sir é sèrtin monlist sar long ;
Mé oila, mi trouv pa dann mon bézoin ésanssyèl lo gouvèrnmann droite, lo kapitalism , l’anprofitasyon, lo mank dé kèr, l’aliénasyon é toutt sak i fé ni viv dann in réjime néokolonyal épi kapitalist. Donk mi oi pa zot konm éssansyèl é si zot i pouvé baré i randré amwin in gran sèrvis. Nout l’èr sré pli pur aprésa.Sa lé non éssansyèl pou vréman.
Sortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
Toute bann léktèr zoinal Témoignages lé sirman o kouran dsi litilité roplante bann pyé d’boi pou anpesh lo dérègloman klimatik. Sé in problèm gaz (…)
In kozman pou la rout
Le Président américain recevra bien son homologue chinois, le 24 septembre 2026, comme il l’avait exprimé, lors de sa visite en Chine, en mai (…)
La limite de +1,5 degré risque d’être dépassée
La limite de 1,5 degré de l’Accord de Paris bientôt franchie
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?