Kossa in shoze ? Lidantité
18 mars 2022, sanm Justin
Mézami, mi koné bonpé d’moune militan la anparl pandan lontan « noute lidantité » : kékshoze ki fé ké nou sé nou, é nou sé pa lé zote é lé zote sé pa nou. Mi panss sé sak sak rényoné néna dann son kèr, é mèm si li vé pa dire-si li vé pa avoué – sa sé in n’afèr k’i guide ali dann son vi plizoumwins mé plito pliss ké mwinss..
Biensir néna in pé i di zot lé franssé é mwin ossi mi di sa pars sa lé marké dsi mon karte lidantité é sa la komande toute mon vi ofisyèl. Inn foi ké mi prézante dann in l’administrassion, sansa ké mi kite lo péi pou alé dann péi étranj, mi vé, mi vé pa, mwin lé franssé. In pé va di zot lé franssé par la karte lidantité, d’ot va di zot lé franssé dopi avan La corse épi la savoie.
Mé mi domande amwin souvan dé foi, si dann sé kondission, mwin lé ankor san pour san rényoné… Konm in bonpé noute bande konpatriyote mwin la lite kont l’assimilassion – é zordi konm in bonpé rényoné mi kontinyé la lite – pars l’assimilassion lé riskab fé ké sak mwin la di an-o la lé riskab ète mwin zanmwins vré.
Souvan dé foi mwin la di, konm bande zanssien sak téi done azot lo nom fran kréol dann milyé 19e syèk téi di zot néna dë patri inn sé La franss é l’ote sé La Rényon é mwin lé sir kan mi ékri sa in pé i doi trète amwin d’dovèr par raporte La Rényon – in spèss trète si zot i vé. Mé lapa in mal si mi konfèss amwin avèk mon léktèr souvan dé foi i sava pli loin ké mwin dann zot fasso afirm azot.
Final de konte sé sak i fé ké mwin la touzour été pou l’otonomi : mwin sé mwin é lo rényoné li lé rényoné, mwin sé pa l’ote é l’ote sé pa mwin mé ofissyèlman mwin lé franssé é sa i manke pa donn kou kanif dann mon lidantité d’rényoné
Vyé zé ? Sirman mwin lé vyé zé ! Mi panss déssèrtènn foi, sé pars noute zénérassion épi d’ote la pa lite assé ké zordi mwin-é nou – lé konmsa. Astèr lé a savoir si mi grate in pé la sirfass-si mi tire lo ptite koush i rokouv amwin konm in vèrni si mi aparète pa konm sak mi lé o-fon d’mwin mêm konm in rényoné.
Ala in késtyon mi poze azot épi mi poze amwin galman : nou sé nou, sa lé sir é nou sé pa lé z’ote é lé zote sé pa nou.
Justin
30 juillet, par Manuel Marchal
Maintien de l’argent de la LODEADOM : Les entreprises dépendent de l’assistance de la France dans les anciennes colonies comme La Réunion
30 zwiyé, sanm Justin
In kozman pou la rout
30 juillet, par David Gauvin
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (4/5)
30 juillet, par Manuel Marchal
Visite officielle de Michaël Randrianirina en Égypte
30 juillet
Maintien de l’argent de la LODEADOM : Les entreprises dépendent de l’assistance de la France dans les anciennes colonies comme La Réunion (…)
29 juillet, par Manuel Marchal
L’échec d’un système
4 juillet, par Manuel Marchal
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
4 juillet, par Manuel Marchal
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
6 zwiyé, sanm Justin
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
4 juillet, par Manuel Marchal
315 emplois supplémentaires en trois mois
4 juillet
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
9 zwiyé, sanm Justin
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)