Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
18 mars 2022, sanm

Nou sé nou é nou sé pa lézote, lézote sé lézote é zot sé pa nou.
Mézami, mi koné bonpé d’moune militan la anparl pandan lontan « noute lidantité » : kékshoze ki fé ké nou sé nou, é nou sé pa lé zote é lé zote sé pa nou. Mi panss sé sak sak rényoné néna dann son kèr, é mèm si li vé pa dire-si li vé pa avoué – sa sé in n’afèr k’i guide ali dann son vi plizoumwins mé plito pliss ké mwinss..
Biensir néna in pé i di zot lé franssé é mwin ossi mi di sa pars sa lé marké dsi mon karte lidantité é sa la komande toute mon vi ofisyèl. Inn foi ké mi prézante dann in l’administrassion, sansa ké mi kite lo péi pou alé dann péi étranj, mi vé, mi vé pa, mwin lé franssé. In pé va di zot lé franssé par la karte lidantité, d’ot va di zot lé franssé dopi avan La corse épi la savoie.
Mé mi domande amwin souvan dé foi, si dann sé kondission, mwin lé ankor san pour san rényoné… Konm in bonpé noute bande konpatriyote mwin la lite kont l’assimilassion – é zordi konm in bonpé rényoné mi kontinyé la lite – pars l’assimilassion lé riskab fé ké sak mwin la di an-o la lé riskab ète mwin zanmwins vré.
Souvan dé foi mwin la di, konm bande zanssien sak téi done azot lo nom fran kréol dann milyé 19e syèk téi di zot néna dë patri inn sé La franss é l’ote sé La Rényon é mwin lé sir kan mi ékri sa in pé i doi trète amwin d’dovèr par raporte La Rényon – in spèss trète si zot i vé. Mé lapa in mal si mi konfèss amwin avèk mon léktèr souvan dé foi i sava pli loin ké mwin dann zot fasso afirm azot.
Final de konte sé sak i fé ké mwin la touzour été pou l’otonomi : mwin sé mwin é lo rényoné li lé rényoné, mwin sé pa l’ote é l’ote sé pa mwin mé ofissyèlman mwin lé franssé é sa i manke pa donn kou kanif dann mon lidantité d’rényoné
Vyé zé ? Sirman mwin lé vyé zé ! Mi panss déssèrtènn foi, sé pars noute zénérassion épi d’ote la pa lite assé ké zordi mwin-é nou – lé konmsa. Astèr lé a savoir si mi grate in pé la sirfass-si mi tire lo ptite koush i rokouv amwin konm in vèrni si mi aparète pa konm sak mi lé o-fon d’mwin mêm konm in rényoné.
Ala in késtyon mi poze azot épi mi poze amwin galman : nou sé nou, sa lé sir é nou sé pa lé z’ote é lé zote sé pa nou.
Justin
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture