
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Zistoir pou rakonte dsi galé
3 zwiyé 2021, sanm
Samdi passé mwin la rakonte azot in zistoir dsi moush sharbon-promyé morsso. In zistoir pou di azot koman l’ékrivèr lété fatigué avèk moush sharbon dann son kour. Fatigué si tèlman ké li la désside kine lo bébète pou an avoir in kard’ère d’pé.
Kriké ! Kraké !
Alorss wi sar rode in bonb pou tyé zinsèk. Pa in pti bonb pou tyé pti-pti zinsèk, non va ! In gro bonb pou tyé gro-gro zinsèk, konm k’i diré zinsèk de Franss.
Ala wi ansèrv lo vann konm boukliyé. Bien kashyète déyèr, wi atann ziskatan li pass… Wi vize ali bien konmkifo, wi ajust ali bien konmkifo… prèss san tranblé. Pran sa pou toué mounoir… Loupé. Mé sé k’lü lé vif lo salopri… Alorss wi shanj manyèr : in jour wi profite lokazion lü lé bien okipé dann son trou pou dévide la moityé lo bonb dsü son tète : goute amwin ! Pa possib so kou issi lü la gingn son kou d’rèss trankil ! Solman, la pa vré ! Wi antannn ankor konm in margognaz dann fon lo trou, lo tan taye la briz ou napoin – « vou, vou, vou » ! in spèss kamikaz i vol sü ou. Wi shavire ki-sü-tète, pou pa gingn out kokman.
Hier mwin la sorte bonèr dan la kour pou guète si mon pyé Seriz de shine la bien anfleuri, si mon pti – sitron galé lavé forsi, si mon trèye grenadine l’avé bien sharjé. Moin té i arvien pa : atèr, devan mon pié, devine azot kouék’ mi apèrssoi ? Mon zènmi-son larmür noir èk son zèl in pé blé-blé-arkokiyé dann zèrb. Moin la trap mon baton pu oir si lü téi bouj ankor.. Té fini pou lü, kiné, liquidé ! Dann mon kèr kontantman la lévé ! Kontantman pou travaye bien fé. Moin lété ziska fier d’moin !
Mon kontantman la pa dür pou lontan, pars aprésa moin la tonb dsü ma voizine. El la anplègn sanm moin pars èl lété blijé fégonn par èl mèm son flèr grenadine, tandoné l’avé prèss pü la rass moush i fé so travaye-la, navé pü la rass moush sharbon… Kossa ? Arpète in kou ! Ou lé sür ? Ou i koze sèryé ou la ? Sa la pa la grèl ! Moin téi koné pa ! Si moin l’avé konü… !
Remor la monte dsü moin. Moin la artourn la kaz shagrin dann kèr. Dan la kour, dsü lo vèr lo gazon, in réjiman pti fourmi apo ral dann zot trou in zoli zinsèk noir briyan avèk dsü son zèl in joli roflé blé téi tire dsü le mov. Té lo kadav in moush, mé pa ninporteékèl, in moush kapab fégonnn flèr grenadine, in moush sharbon.
Mon kèr la séré. Moin la ramass lo pti kor, moin la soufl dessü pou shass bande fourmi goulipia, moin la antère ali dann in koin mon jardin – dsou in rosh piké. Depi sé jour-la, tou lé matin, mi fé in tour dann jardin, mi rèss in ti ninstan deboute devan la rosh piké, mi agarde par koté tonèl pou oir si défoi noré poin in zinsèk noir briyan, la zèl blé-mov apo karèss mon pyé gronadine ? Mi rouvère bien gran mon zorèye èk lidé m’a antann in mizik le tan lontan, konm in gayar « vou, vou, vou » par koté mon lovan.
In tèks Robert Gauvin-« Kossa l’ariv Moush sharbon don »
NDLR Mézami, sirtou bande zanfan, si zot i trouv dsi zot shomin in zinsèk é zot i éstime li lé kas-pyé, dézagréab tyé pa li si li fé p ou d tor, suiv ali, avèye ali, pétète protèze ali, pars si zot i konépa kossa li ansèrv, la natir, èl i koné. El i koné na poin arien dan èl i sèrv pa arien
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)