A moinss ké zot i profèrelo résto rapide ?I anmank pa sa issi.

Kossa zot i diré d’in bon manzé ravaze pou la somenn kréol ?

22 octobre 2022, par Justin

Mézami, néna poin lontan inn-dé zour par-la avèk inn-dé dalon nou té apré anparl in ropa partaz épi la komans diskite dossi kari –in pé toute kalité- ziska ké mi propoz in bon manzé ravaze. In pé la di zot la tro manz sa étan marmaye, tro d’manyok, tro d’sonz,tro d’patate. Mé zot la pa anparl lézot konm kanbar mov, kanbar jone,friyapin, patate chouchou.

A ! Patate chouchou, lé ga, mwin mi anrèv sa é mi san sa li si tèlman bon dann mon boush pétète kan m’a gagné mwin lé riskab d’ète déssu.Dabitide mi gingn pa, mi lèss passé é apréssa mi sava rodé. Mon madame - mon gouvèrnman - i di sé pars mwin lé tro pirate é konm lé shèr-in foi par an néna sa-mi ashète pa ditou .Lé pa sir lé vré, mé dopi dé zané é dézané mi trouv pa sa.

Domaz, pars étan pti l’avé in tonèle chouchou dann nout kour é madame Baba, in bon vyé madam té i fé la kuizine la kantine téi manke pa fé in bouyé pou nou shak ané : kissoi avèk sèl-la-grèss-poiv, kisoi an siro, kissoi dann kari pom-tèr. A ! Madame Baba, nou la pèrde bokou an pèrdan aou. Mé la vi sé la vi é in zour èl i arète mé alon pi anparl sa.

Mwin lété an plin délire mon manzé ravaz kan mwin la antannde in nouvèl la radio. I paré, tienbo azot bien, plizyèr milyé réstorapide issi la rényon, si i mète inn koté l’ote, 2kilomète distanss i nyabou fé lo tour d’lil ansanm. Mi vande konm mwin l’ashté, i paré i apèl sa la malbouf é lo mo mèm i di azot bien kossa li vé dir.

A ! nou lé loin d’patate, nou lé loinn manyok, nou lé loinn sonz toute kalité, okilé konflor. Okilé toute ravaz la bien grandi anou kan nou té pti. La pa dann la malbouf va trouv sa,mé la pa non pli dann réstoran, mèm dann zémissyon kilinèr lé rar konm korn lapin.Alor,mézami kossa i fé,alon sone la révolt ravaze. Alon proklame sa partou pars sé kaziman manzé bondyé la fé pou nou.

Mé i fé pa z’afèr avèk sa ! i fé pa larzan èk sa ! é si i manz pa, la lang i trouv arpi son gou-son papiye va dépapiyé.

La vi, la vi la vi, ou la bien shanjé touléka.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus