Canne à sucre à La Réunion : il est temps de tout revoir
21 septembre, parSortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
21 mé 2014, sanm

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité,
Mi trouv kant mèm drol bann rouj épi bann progrésis, isi La Rényon, l’apré di toultan l’érop, l’érop, l’érop konm si sé in bénédiksyon, alé oir bann moun konm zot, la-ba dan La Frans lé plito kont l’érop. Touléka, sé konmsa ké mi oi lé shoz. Isi, i di, san l’érop i gingn pa fé granshoz. La-ba i di l’érop sé kaziman in la dan la pate bann travayèr, épi bann maléré. Konmsa zot i vé demoun i konpran azot ? Akoz zot i koz pa parèy isi épi la-ba ? Kisa i fé l’intérésan dann ta ? Kisa na rézon épi kisa na tor ?..Sanm pou moin bann rouj é bann progrésis isi La Rényon, in foi an plis zot l’apré rod in moiyin fé romark azot. Konm di lo kont, in moiyin pou singilariz azot ankor ! Tok ! Pran sa pou toué !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush gran rouvèr,
Kan ou i koz konmsa, ou i étone pa moin ditou, pars la pa zordi solman zot i sèy anfons in koin rant nou épi nout bann kamarad la-ba dann l’érop. Pou kosa zot i vé anfons in koin ? Pars zot i pans konmsa zot va afébli anou. Mi koné pa si ou i koné in n’afèr konmsa, mé le lokazion lé bon pou domann aou tir in pé grinn bibas dann out trou d’zorèy ! Dopi la komans voté pou z’éléksyon éropéène, nout tandans la gingn la plipar d’tan in dépité : dabor Paul Vergès dsi la lis parti kominis fransé épi pli tar Paul Vergès dann l’alyans, aprésa Elie Hoarau, aprésa ankor Younous Omarjee... Sak mi rotien sé k’ nout bann kamarad la touzour sèy mète anlèr l’érop l’outre-mèr é la fé in bonpé dézord pou pa bann z’éropéin i obli anou... San vanté, mi pans sé zot - avèk bann RUP- la fé la politik l’érop pou bann l’outre-mèr... Mé sa i anpèsh pa k’i fo soubat, pars na touzour in pé i vé raz nout pint é si ni avèy pa nout z’intéré konm lé dsi l’fé, lé riskab an avoir dézagréman... Tok ! Pran sa pou ou !
Justin
NB Désèrtin té i vé siprime sèt ané mèm bann kota d’sik kann, Younous Omarjee la bate tanbour é la bien asplik sé in n’afèr i fo pran lo tan pou fé. Bann dépité éropéin la désid roport lo mové kou l’ané 2020. Solman gouvèrnman fransé la pa apiy in bon démarsh konmsa. La désid, ramenn lo délai ziska 2017. Kan Nout dépité la di, sa la pa in n’afèr pou fèr, sa in kou d’pognar dann do plantèr, mésyé Lefoll, in minis sosyalis la di i vo myé koup la poir an dé, plito ké 2014, plito ké 2020, mèt 2017. Pandan éstan-la kabri i manj salad. Bann razèr d’pint la, sa lé fatigan oui !
Sortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
Toute bann léktèr zoinal Témoignages lé sirman o kouran dsi litilité roplante bann pyé d’boi pou anpesh lo dérègloman klimatik. Sé in problèm gaz (…)
In kozman pou la rout
Le Président américain recevra bien son homologue chinois, le 24 septembre 2026, comme il l’avait exprimé, lors de sa visite en Chine, en mai (…)
La limite de +1,5 degré risque d’être dépassée
La limite de 1,5 degré de l’Accord de Paris bientôt franchie
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?