Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
16 zwiyé 2009, sanm

Mon dalon, sak la pa invant zèf-bouyi, la di amoin : dann télé nana in l’émissyon i apèl "Sikrète-éstori". Mi koné pa si i ékri konmsa, pars moin, késtyonn lékol, souvan-défoi, moin la parti dovan baro, moin la bliye rant anndan.
Donkalor, li la di amoin dann so lémissyon nana in Rényoné. I prétan dir li apèl Didyé. An son l’onèr, la fé in soiré kréol : la done kary volay (koméla i apèl "kari poulé" mé sa i dovré z’ète topète-morète, boite millimètre mèm z’afèr) épi la pass la mizik zouk.
La pa bézoin dir azot, demoun dann déssèrtin radyo la mète a jazé, pars zouk la pa in mizik La Rényon. Sa lé vré !
Mé, parlfète, kan in gouvèrnman i mète "lo kréol" dann lékol épi kan li fé in konfondatir rant toute lang kréol, é li arsanm dir toute i fé in sèl, lé ankor pli grav ké so léspès zanbrokal kari volay + zouk. Pars bann télé, ni pé dir, lé pa rèsponsab lédikasyon nout bann zanfan, mé l’édikasyon nasyonal oui !
Nout lang kréol La Rényon, si mi tronp pa, sa sé in lang par li-mèm, sa sé la baz nout kiltir rényonè, konm la lang kréol bann Martiniké, sé in lang par li-mèm, sé lo poto mitan z’ot kiltir. Alors, mélanz tousala, fé in sèl, sé ésèy vide nout tète é armète in n’afèr étranz anndan, sé konm bann filozof i di, alyène anou ankor plis.
Donkalor, dann sak l’édikasyon nasyonal i fé, moin la pou domann amoin si li fé sa par kouyonis, par mové fon, sansa par konfondatir mantal. Mi lès lo shoi rant inn, dé ou byin troi, sansa lé troi ansanm ; mé sak mi koné sé k’shak foi i déside in n’afèr, soi-dizan pou nou, i fo ni déklansh la guèr. Fassonn parlé, byinsir !
Justin
• MSB (mark sa byin !) : l’édikasyon nassyonal i sort fé in réform makote pou mète "kréol" dann lékol ; solman, li fé sanblan oubliy : shak kréol sé in lang an li-mèm. Li pran pa kont shak lang sé lo zarboutan in kiltir pa parèy sète l’ote. Sa lé pa bon pou nou !
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial