Qui a politisé l’avenir de l’économie sucrière ?
23 septembre, parDes fonctionnaires parisiens viennent dans notre pays pour discuter de l’avenir de la canne à La Réunion
30 juillet 2010, par

Dépi in koup de tan, bann télé i fé in gran bataz déssi la domann klassman bann ravine épi bann piton La Rényon konm patrimoine l’imanité par l’UNESCO. Dépi in koup de tan, bann télé, épi bann zournal la Droite i fé toute in n’afèr avèk sa.
Moin, pèrsonèl, mi oi pa pou kossa i fèr ar pa in bataz la-dsi. Pars fransh vérité, La Rényon lé in pé éksépsyonèl, épi toute demoun i koné la boté nout péi. Pou moin, toute sak i mète lo péi anlèr i mérite anparlé.
Solman nana in n’afèr i poz késtyon. Pou kossa la pa fé la mèm shoz kan la prézante maloya pou rovandik ète klassé dann patrimoine l’imanité ? L’èr-la moin la pa antann vréman bate tanbour... pétète pars maloya, sa in l’éritaz l’Afrik, pétète galman pars lété la MCUR té i porte projé-la. Épi, i fo pa oubliy bann télé, bann zournal la Droite… épi d’ote ankor lété angazé dann konplo pou anpèsh l’Alyans gingn zéléksyon réjyonal. Pétète pou d’ot rézon ké mi koné pa !
Donk, kan mi oi in pé l’apré pavoizé, fé konmsi sé zot la invante lo bann piton é lo bann ravine La Rényon, moin lé in pé malèze dovan in n’afèr konmsa. Mi souète nout péi lé klassé, mé pa pou lo dé-troi zoizo moin la vi dann télé*, pa pou bann télé la Droite, pa pou bann zournal la Droite non pli. Mi souète mon péi lé klassé par raporte li mérite pou vréman. Sa i rann ar pa li pli zoli, sa i rann ar pa li pli vilin, sar konm in sort rokonésans.
In sèl z’afèr solman, mi éspèr in pé nora in pti pansé pou bann maron la sov pou kashyète dann so dékor inkroiyab. Mi éspèr ossi léspri nout bann zansète va bouj in pé. Kissa k’i di sar pa lokazyon pou nout bann z’am érante, nout bann gran maron, dann sirk, déssi la tète bann piton, dann fin fon nout ravine, rapèl in pé, kissa an promyé la parti trafik dann se bann landroi-la pou réklame la libèrté. Pétète sar lokazyon pou zot dé kraz in maloya moun lib.
* Moin, mi mélanz pa in gran rényoné, in gran syantifik konm méssyé René Robert dann tout so tintamar… byinsir mi mète ali a-part.
Justin
Des fonctionnaires parisiens viennent dans notre pays pour discuter de l’avenir de la canne à La Réunion
Mézami dopi la rantré, néna in loi pou défann rogarde son téléfone dann lissé. I paré sa sé l pli gran bien bann lisséin. I paré konmsa zot va (…)
Retour sur la fraude électorale massive soutenue par Paris et ses complices à La Réunion
Appel à la grève, rassemblement devant la préfecture
La mission du ministère de l’Agriculture reçoit une délégation CGPER-UPNA
SUEZ obtient de SYDNE le marché de traitement des déchets de la CINOR et la CIREST (31 millions d’euros)
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?