La CTAP pour régler la précarité
27 juillet, parCrise des PEC à La Réunion
31 out 2012, sanm

Mardi soir, la-ba Sin-Pyèr, dan la sal "Luçay Langenier", moin la parti ékout in kozman dsi lo gran baz militèr amérikin Diégo Garcia. Diégo Garcia ? Sa i di azot kékshoz, mi pans. Dopi l’tan ni anparl la dsi. I fo i di azot kékshoz. Sa i fé parti l’arshipèl les Chagos ! So kou isi, sa i di azot in n’afèr, mi pans. Pars bann Chagosien, moin lé sir, zot i koné problèm-la.
Sa lé pa loin La Rényon, é pou son malèr, li lé dann milyé l’oséan Indien, dann in l’androi i pé pèrmèt sirvèy tout sak i fé dan l’oséan Indien. Pir ksa, bann z’Amérikin épi bann z’Anglé la désid fé in gran baz militèr dan l’androi-la : lo pli gran baz amérikin dan l’oséan Indien. La mèm bann l’aviyon amérikin la sort pou alé bonbard l’Irak. La mèm galman zot la port la guèr dan l’Afganistan. Dopi l’androi-la, zot i avèy l’Iran konm i vèy délé dsi l’fé. Somanké, la mèm bann l’aviyon lé riskab sorti pou, pétèt, alé bonbard la Syrie... lé pa sir, mé lé posib. Suiv in pé l’aktyalité é zot va oir. Arzout èk sa, baz-la i pèrmèt bann z’Amérikin alé okip z’afèr i rogard pa zot, mèt zot kuiyèr sal dann marmit i kui pa pou zot anpèsh fé in l’oséan Indien zone do pé.
Mé par l’fèt, kèl moun nana la-ba ? Zordi nana arienk bann solda amérikin épi anglé. Nana galman in bonpé d’moun i sort Pilipine, Singapour, mèm demoun i sort l’il Mauris. Banna i ansèrv pèrsonèl sivil pou alé travay dsi la baz. Dakor, bin Chagosien la poin don ? Biensir nana, mé zot lé dann bidonvil Port-Louis, Sésèl, lé mèm dann mové kartyé la vil Londre. Pou kosa zot lé la-ba ? Pars bann z’Anglé, mèm konplis bann z’Amérikin, la désid mèt azot déor pars té i vé pi bann Chagosien shé zot, dann zot péi. Té i vé pi banna, pars zot noré té riskab, in zour, domann zot dékolonyalizasion, é sa banna té i vé pa ditou.
In malèr kan ou lé loin out péi ; Mèm si i di dan bann tèks de loi, toulmoun na lo droi alé voiyajé épi artourn l’androi li lé né. Toulmoun, mé banna non ! zot lé viktime in krime kont l’imanité. Lété lo pri bann z’Anglé é bann z’Amérikin té i doi péyé pou domine lo mond, dann nout réjyon.
Justin
Crise des PEC à La Réunion
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à la réunion : le bilan interdit (1/5)
Pénurie d’eau à La Réunion
Moroni, Ikoni, Itsandra et Ntsoudjini à Ngazidja (Grande Comore) ainsi que Mutsamudu et Domoni à Ndzuani (Anjouan)
Rencontre au siège de l’ONU à Nairobi
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)