Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
6 févrié, sanm

Mézami, Moris la-ba kan i ariv promyé févriyé néna in sélébrassion k’i konte bonpé pou nout bann kouzin morissien, sé la fète l’abolission lésklavaz : ni koné laba lésklavaz té aboli l’ané 1835, mé li lèss in trass i pé pa éfassé dann mazinassion la popilassion.
Parl lésklavaz sé parl maronaz é parl maronaz sé parl lo Morne Brabant in montagn dréssé dann loséan… Lésklavaz la komanss avèk l’okipassion bann olandé, la kontinyé avèk bann fransséla kapar lil l’ané 1710, épizapré avèk bann z’anglé ziska l’abolission l’ané 1835.
Banna la konète la trète épi lésklavaz. Zot la konète bann mové trètman-si zot i sava garde lo film « Furcy né lib » zot i mank ar pa romark bann zésklav maron dsi zot poto d’ tortir kissoi la rou, kissoi l’anpalman.
Si ni parl lésklav pié lo maronaz dann Moris ni parl forséman in gran montagne i lèv a pik dann l’oséan é sa i apèl Morne Brabant — in landroi dopi komansman lésklavaz bann maron la touzour frékanté.… Néna inlézann k’i di konmsa kan bann zésklav maron la vi bann solda anglé arivé plito ké lèss azot trapé zot la zète azot dan loséan épi zot la noiyé.
Astèr bann animatèr pou touriss i rakonte kan lésklavaz lété aboli l’ané 1835 é kan bann solda la parti signal bann zésklav zot lété libé kan bann solda la parti pou prévien bann zésklav zot té lib, banna si tèlman l’avé pèr, si tèlman zot la pa konpri zot la zète azot dann loséan.
Koméla lo morne Brabant dopi 2008 lé klassé konm patrimoine limanité mé néna in brui i kour pou dir landroi bann zésklav maron t é i réfijyé souvan sa lété privatizé é bann kapitaliss la konm loué landroi si tèlman la popilassion é bann déssandan zésklav i pé pa alé laba. Mi koné pa oziss oussa i lé la vérité mé in zour sansa in ote la vérité va fini par déklaré.
A bon antandèr salu.
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)