Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
18 séptanm 2009, sanm

Kan ou i koné i sava ariv aou in n’afèr é ou lé pa sir ète pré pou fèr-fas, lé normal ou i pran prékosyon. Si ou lé sir sé in mové z’afèr, ou sèy fé toute pou k’i ariv pa. Si sé in bon z’afèr, ou sèy fé toute sak ou i gingn pou k’i ariv. Mé si ou lé pa sir ? Lèr-la, i fo ou sèy konète lo konsékans sa lé riskab an avoir pou ou. Mi pans zot lé dakor èk moin ! Mi mazine zot lé pa konm so bann gro zoizo Lafrik-di-sid i apèl l’otrush, kan in shassèr i pèz déyèr li, li bour son tète dann trou galé é li lé pi la èk sa. Malérèzman, lo shassèr i anvoy son lans épi i tyé lo pov zoizo.
Pou kossa mi di sa, pars nana konm in n’afèr i sa ariv anou, i pandiy déssi noute tète konm in lépé la dame oklès, sa i apèl APE (Accord de partenariat économique) : sa i ariv déssi nou san k’nou la domandé. Nou la byin ésèy artard lo z’afèr konm nou té i gingn, mé ni oi, ti-lanp ti-lanp gran bobèsh, li ariv déssi nou. Na in somènn par-la, konm zot i koné, l’Érop la parti sign in n’afèr konmsa avèk bann péi nout rézyon, san dir anou, an kashyète, an misouk, an volèr. Nou, nou lété pa la, pèrsone la pa di anou aryin, la pa diskite èk nou… mèm si nou lé riskab ète lo pèrdan dann sète afèr.
La pankor définitiv, mé kan Parlman éropéin sar fine voté, i gingn ar pi rotourn an aryèr. Donkalor, ala in n’afèr k’i intérès anou… ala in n’afèr i fo tir dann fénoir, mète an plin dan la limyèr pou nou konète lo konsékans épi prépar anou pou nou ète lo plis paré possib kan sa va arivé, konpans noute féblès, ranfors nout poin for. Akoz pa transform nout linkonvényan an avantaz ?
Justin
Lésplikasyon inn-dé pti mo :
An misouk : an dsou, san k’ni koné.
Épé la dame oklès : plito l’épé Damoklès.
Dobèsh : la mèsh la lanp pétrol.
Ti lanp, ti lanp gran bobèsh : fyé pa dsi l’aparans.
Fénoir : la nuite, l’ignorans, lo mank transparans.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial