L’atlyé Luban i rouv in lékol Madégaskar : In légzanp kopérassion pou tourn lo do avèk lo néokolonyalism ?

22 févrié 2022, sanm Justin

Yèr matin, mwin la lire dann Témoignaz in lartik la intérèss amwin pars sé sak i mank lo péi in gran péi-gran konm La Franss épi La Belzik inn avèk l’ote – rish an toute sorte kalité minéré… in sinp kou d’èye déssi linternet l’assé pou konprande dann gran péi-la néna lo fèr, la beauxite, lo kuiv, charbon, nikel, kobalt, liraniome, pétrole, séléniome, la tère rare, épi in ta minéré i pé ansèrv…

Kossa oziss ?

Si i rèss dann kadre lo néokolonialism avèk in kapitalism i di pa son nom, i tire dan la tère épi i vande bande péi indistrializé konm Kanada, l’Amérik, épi d’ote. Vande sa o pri d’lo marshé mondyal épi partaze sa rante bande rish pou lo pli gross par, épi bande myète pou bande pov. Kan nora pi ? Alé rode ayèr bande minéré pou ésploité…

Kissoi ansèrv sa pou fé la révolission indistriyèl, transform sa sir plass, modèrnize lo péi, donn bande minéré lo makssimome la plu-value dévlope lékonomi épi roganize in bon distribission rante la popilassion konm sa i éspass dann déssèrtin péi kan lo kapitalism sovaze i kraze pa toute dsi son passaz.

Pou kèl rézilta ?

Si i shoizi lo kan lo néo-kolonyalism, ni oi sak i ariv in pé partou : lésploitassion néokolonyal i kontinyé, lo gaspiyaz galman, épi in mizère zénéralizé konm i oi in pé partou dann bande péi la pa vréan dévlopé.

Si shoizi la révolissyon indistriyèl sir plass avèk lo transfère la téknolozi, lo péi i pé éspère trape son dévlopman dann dis vin sansa trantan. Avèk in méyèr partaz bande rishéss épi an pèrspèktiv la néssans d’in péi dévlopé dann noute réjyon loséan indien.

Ziska zordi kossa la éspassé ?

Sa la mal épassé dann tan la kolonizassion. Sa la mal éspassé apré lindépandans Sa la mal éspassé avèk la révolission. Alor, astère, avèk la kopérassion avèk la Chine, ni pé éspère ké lé shoze va myé marshé.

Obli pa zordi avèk tout e son rishèss, malgash i viv avèk dë ero par zour. Alon atande épi oir si apré toute tourman lo pèp malgash la soufèr – an mazorité – si an fin konte la voi lo dévlopman lé rouvèr.

Justin

PadportChineMadagascar

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus