L’avé in foi… in zistoir vré si mi tronp pa !

26 mé 2014, sanm Justin

La-ba dann péi Japon l’avé in moun. Moun-la lé plantèr : sa la pa in défo, sé mèm in kalité, in vokasion, mèm in vèrti konm mon vyé papa té i di. Son famiy la lès in térin pou li... in bone tèr a s’ki paré. Tout demoun dann péi-la i tiliz l’angré, dézèrban, masine pou vir la tèr dovan déyèr, i tyé mové zèrb avèk lézèrban. Li pèrsonèl, kan li oi tousa la , li poz ali in késtyon : « Tousala lé bien nésésèr sa ?"… Son bann voizin i di ali : « Si ou i fé pa konm lé zot, out tèr va apovri, é pou rékonpans aou, li va lès aou mor d’fain ! ». Li rogard la foré, son bann gran pyé d’boi, son sou-boi, son zèrb, son flèr épi di dann son kèr : « Tousala i pous, lé zoli vèy pa, na poin pèrsone i sa aroz ali, i fane pa l’angré dodan.. » Donk si la foré i pous natirèlman, akoz son bitasyon i donré pa natirèlman, do ri, sitrouy, épi tout sak plantèr son l’androi i produi.

Ala ké li sèy kopyé dsi la natir an fézan travay son tète : la paye do ri li fane dann son karo konmsa i pouri épi i angrès la tèr, la tèr li kapot pi vant-anlèr pou pa afayir aèl, mové zèrb li rash pi mé li kontrol, fimyé li mète in pé kisoi fimyé volay, kisoi fimyé kanar, li aroz pi li lès la plui fé son l’ouvraz. Dopi vinn-sinkan li fé sa, é son rannman la pa dilmnyé, lé mèm pli for ké sète son bann kamarad i fé l’agrikiltir shimik, mékanizé é tout lo tranbloman. Zordi vinn sink z’ané apré, li koné bien son tèr, li koné bien sak fo done ali, é sak i fo pa doné. konm di lo kont, li viv an armoni avèk son bitasyon. Koman li apèl ? Li apèl Masanobu Fukuoka é son nom lé porté dsi tout forome la permakiltir (permaculrure). Zot i pé alé dsi internet é zot va oir mi rakont pa la mansonjri. Mi pènn pa zot èk la pintir korona.

Pou kosa mi parl de sa zordi ? Pars zot i koné nout kann lé ménasé, zot i koné osi tout nout prodiksion lé ménasé par bann mové trété éropéin. Zot i koné osi na dé manyèr gingn plis : inn sé produi plis la rishès, l’ot sé dépans moins. Lé vré sa ! Bin figuir azot i pé fèr lé dé. Inn ni pé tir plis la rishès dann nout l’agrikiltir sirtou dann kann mon dyé ségnèr, l’ot ni pé dépans moins par in métod kiltir natirèl. Mi pans pa zot i kroi amoin pou vréman, mé kant mèm sa zot i pé fé travay zot koko, an bazan dsi mon l’istoir vré... si mi tronp pa.

Justin

NB : Masanobu Fukuoka lé né le 2 févriyé 1913 lé mor le 16 août 2008 té in agrikiltèr zaponé bien koni pou son engajman pou l’agrikiltir natirel.son bann liv lé intérésan pou vréman.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus