Zistoir pou rakonte dsi galé
L’avé inn foi Esope, zésklav épi filozof
16 avril 2022, sanm Justin
L’avé inn foi, pou inn bone foi…
Dann tan li lété zésklav, Esope l’avé in mètr é moune-la l’avé in gran zardin avèk in bonpé plantassion dodan. Mé oila dann zardin-la konm dann d’ote, mové zèrb téi pouss myé ké bande plantassion li téi fé. Si tèlman ké défoi li té blijé alé ashté frui avèk léguime li nora du trouv normalman dann son zardin.
Donk in zour li la prézante la kaze in zardinyé é li la domande lo frui, léguime épi zépiss li l’avé bézoin é Esope téi akonpagn ali. Kan li té fine pran son néssésèr, li di avèk lo moune la fourni ali son bande kékshoze : « konbien i doi aou ? ». Zot i oi lo moune té onète kant mèm… Li atande lo moune i di ali : « wi doi tan d’dragme-la moné la grèce anssienneman »
Mé lo moune la réponde ali : « wi doi amwin tan, sof si wi ésplike amwin in n’afèr. Si wi ésplike amwin pou kossa mové zèrb i pouss bien épi i grandi dann mon zardin é mon plantassion i prospère pa. La natir sé lo mèm pou inn é pou l’ote, mé lé konmsa é pa otroman. »
Krik ! krak ! Kriké ! kraké !
Lo kliyan i rofléshi a kass son tète mé li na poin la réponss ki konvien ali, si tèlman li di, li va pèye son fournitire é sar pli fassil pou li. Amoinss ké Esope néna in réponss pou doné.
Esope i di li pé trouv in réponss é réponss-la lé dan la natire. La natire lé konm nou : li fé toute pou son zanfan prope, mé li ral déyère si la pa son zanfan… In tan téi di pa issi mèm La rényon : « Zanfan la pa mwin, mi done pa manzé, mi nouri pa lo vèr pou pike mon kèr ». La kouyoniss lé inivèrsèl sa non ?
Lo dé pèrsone i ékoute Esope é zot i di, zot la bézoin pliss zésplikassion. Alor lo zésklav fitir ékrivin filozof i fé pou réponss :
La natire i soign son zanfan, lo bande zèrb sovaz, mé li soussyé pa soign sak demoune la planté – sak demoune i plante sé li k’i doi soigné. La natire néna assé zokipassion avèk bande zèrb natirèl. Mi kite azot rofléshi la dsi é ni rotrouv pli d’van pou in n’ote zistoir.
L’avé inn foi pou inn bone foi méssyé lo foi la manze son foi èk in grin d’sèl – koton mayi i koul, rosh i flote.
Justin
4 juillet, par Manuel Marchal
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
4 juillet, par Manuel Marchal
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
6 zwiyé, sanm Justin
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
4 juillet, par Manuel Marchal
315 emplois supplémentaires en trois mois
4 juillet
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
9 zwiyé, sanm Justin
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)