Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
Zistoir pou rakonte dsi galé
16 avril 2022, sanm

Mézami, kan mi anparl Esope, mi souvien Michel Morel, in kamarade Sin-Jo la fine pass l’ote koté d’la vi. Michel, ouvriyé linprimeri, té i yème lire é souvan dé foi li té anparl amwin son bande léktir. Sé konmsa k’in zour nou la koze dsi in zistoir Esope. Esope ! Kissa lété moune-la ? Esope, momandoné dann son vi lété zésklav, pars prizonyé la guèr. Listoir sansa zistoir i rakonte li téi bégèye in bonpé épi parétil vilin vèye pa koman. Afors travaye dsi li même li la nyabou sorte son kondission, sirmonte son bégéyaz épi li la dévni ékrivain mèm invantèr in zanr litérère i apèl fable, in kador dann lo déba rante bande filozof.
L’avé inn foi, pou inn bone foi…
Dann tan li lété zésklav, Esope l’avé in mètr é moune-la l’avé in gran zardin avèk in bonpé plantassion dodan. Mé oila dann zardin-la konm dann d’ote, mové zèrb téi pouss myé ké bande plantassion li téi fé. Si tèlman ké défoi li té blijé alé ashté frui avèk léguime li nora du trouv normalman dann son zardin.
Donk in zour li la prézante la kaze in zardinyé é li la domande lo frui, léguime épi zépiss li l’avé bézoin é Esope téi akonpagn ali. Kan li té fine pran son néssésèr, li di avèk lo moune la fourni ali son bande kékshoze : « konbien i doi aou ? ». Zot i oi lo moune té onète kant mèm… Li atande lo moune i di ali : « wi doi tan d’dragme-la moné la grèce anssienneman »
Mé lo moune la réponde ali : « wi doi amwin tan, sof si wi ésplike amwin in n’afèr. Si wi ésplike amwin pou kossa mové zèrb i pouss bien épi i grandi dann mon zardin é mon plantassion i prospère pa. La natir sé lo mèm pou inn é pou l’ote, mé lé konmsa é pa otroman. »
Krik ! krak ! Kriké ! kraké !
Lo kliyan i rofléshi a kass son tète mé li na poin la réponss ki konvien ali, si tèlman li di, li va pèye son fournitire é sar pli fassil pou li. Amoinss ké Esope néna in réponss pou doné.
Esope i di li pé trouv in réponss é réponss-la lé dan la natire. La natire lé konm nou : li fé toute pou son zanfan prope, mé li ral déyère si la pa son zanfan… In tan téi di pa issi mèm La rényon : « Zanfan la pa mwin, mi done pa manzé, mi nouri pa lo vèr pou pike mon kèr ». La kouyoniss lé inivèrsèl sa non ?
Lo dé pèrsone i ékoute Esope é zot i di, zot la bézoin pliss zésplikassion. Alor lo zésklav fitir ékrivin filozof i fé pou réponss :
La natire i soign son zanfan, lo bande zèrb sovaz, mé li soussyé pa soign sak demoune la planté – sak demoune i plante sé li k’i doi soigné. La natire néna assé zokipassion avèk bande zèrb natirèl. Mi kite azot rofléshi la dsi é ni rotrouv pli d’van pou in n’ote zistoir.
L’avé inn foi pou inn bone foi méssyé lo foi la manze son foi èk in grin d’sèl – koton mayi i koul, rosh i flote.
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture