Sa sé in listoir lé bon pou nou é pou noute l’avnir – morso niméro 1
L’avé inn foi, listoir lo ri sri épi son zényal invantère, le père Laulanié
8 avril 2022, sanm Justin
Donk l’avé inn foi pou inn bone foi… la plui sète ané-la té an rotar.
Mi vé anparl azot in prète zézuite épi inzényèr dann lo même tan dan l’agrikiltir, lo père Laulanié. Son sipèryèr - sépa si i di pa son zénéral – la anvoye ali Madégaskar pou travaye avèk bande dalon malgash dann in plantaze téi apèl lo SRA (sistème la rizikiltir amélioré). Dann bande zané 1960 sa téi done in randman 2,5 tone par éktar-in tro bon randman pou s’tan-la.
Lo père Laulanié la vni travaye dann bande rizière avek toute bande dalon malgash téi travaye dann même projé. Mé oila ké l’ané li ariv dann péi malagasy la plui lé an rotar. Dann tan-la téi ropike lo plan dori kan li té fine trape 30 zour. Toute demoune lé trakassé. In pé i di zamé si la plui i ariv pa lo bande plan va trape son 30 zour an bone santé é la rékolt sar fouti.
Banna i désside ropik lo ri kan li la fine gingn 15 zour - wi parl si in pé la pa mazine lété in kou d’foli. Mé oila, lo rézilta zot téi atande pa : rante vin épi trante zépi dori par plant donk rante dë épi troi foi lo randeman i donn dabitide.
In kou d’azar solon déssèrtin ! Mé banna la kontinyé zot léspèryanss, la ropik bande plant diss-zour, sansa mèm uite é lo randman la pa démanti.
Kriké ! Kraké ! Ni pé disa pars la suite sé in vré mazigador.
Pa ké lo père Laulanié lété in mazissien, mé plito ké li téi fé travaye la tète, konm toute bande dalon téi travaye avèk li… Apré la date pou ropiké la rovizite in pé toute lo prosséssus plantaze dori :
La komanss par shoizi lo bande grin pou somé. La tranpe bande grin dan lo tyède épi la garde arienk sak i koul é la tire lo bande grin k’i flote. In sinpe lobsèrvassion é zot la konpri sa bande grin i flote zamé sa lété pa pou poussé.
Aprésa la anvlope la somanss dann shifon mouyé, la mète ali dann solèye, épi la mouye ali tazantan ziska ké bande grin i gonfe donk i komanss son zèrminassion. Sa i dire dé zour épi lé bon pou fé lo somi.
La pankor fini : Nou va oir la suite domin, pars domin lé kante même pa loin é nou néna lo tan pou nou konprande bien lo tik-tak é zot pou komanss lir lo parkour lo SRI (sistème rizikiltir intansif) Promyé paze.
4 juillet, par Manuel Marchal
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
4 juillet, par Manuel Marchal
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
6 zwiyé, sanm Justin
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
4 juillet, par Manuel Marchal
315 emplois supplémentaires en trois mois
4 juillet
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
9 zwiyé, sanm Justin
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)