In zistoir pou rakonte dsi galé

L’avé inn foi pou inn bone foi… Lantèrman pou fé sanblan

2 avril 2022, sanm Justin

Mézami mi koné pa si zot la romarké mé dann bonpé famiye, bande zanfan téi fonksyone an binome. Lo promyé i marsh avèk lo dézyème, lo troizyème avèk lo katriyème, lo sinkyème avèk lo sizyème insi d’suite, insi d’suite.

Mwin té lo katriyème donk mwin téi marsh avèk lo troizyème é nou la fé bonpé kou pandab ansanm. Mé mi vé pa anparl azot in kou pandab - pétète in zour mé pa pou l’instan – mi vé anparl azot inn frousse noute dë li la gingné.

Sa l’ariv anou dann léglize in zour d’kétéshiss. Dann tan-la téi fé katéshiss lo zédi épi lo dimansh apré la mèss.

Kriké ! Kraké ! Kriké Méssyé ! kraké Madame !

Antouléka, mi souvien sa l’ariv in zédi. Kan nou la rante dan l’églize nou la konprande téi éspass kékshoze. Ziss dann milyé l’alé léglize l’avé in sèrkèye é lo prète lété apré di la mèss.

Nou la rante dann ban, mon frère dsi lo bor, amwin ziss a koté é dann lo réstan lo ban in bonpé marmaye Sinte-Klotide. Mon frère la pouss in pé pou pa toush lo sèrkèye é mwin la pouss in pé pou gingn réspiré. Fasson d’parlé pars nou téi gingn pi tro réspiré.

In drol de mess la spassé, avèk in bonpé d’latin, in pé d’franssé, é pa ditou d’kréol… Toute zafèr néna in komansman épi in finission. La mess ossi lé konmsa.

Mé oila ké la mèss étan fini, dë troi bra for la komans démonte lo sèrkèye. Rotiré lo dra. Bande plansh anlévé, inn apré l’ote si tèlman ké d’apré nou - d’aprémwin nou téi sava oir lo kor. In marmaye nou téi apèl Korbo, bien kiltiré dann kréol, la di assé for pou ké toute marmaye dsi lo ban i antan é zot père i rogoumante ankor. Donk li la di : « Kass sèrkèye pou manze lo mor ». Mézami noute toute téi va pi.

Plansh par plansh lo sèrkèye la parti é kan nou la rode lokor avèk lo zyé, l’avé poin… Lété pa in l’antèrman pou d’vré. Mé in l’antèrman pou fé sanblan.

Koton mayi i koul, rosh i flote ! L’avé inn foi pou inn bone foi méssyé lo foi la manze sin foi èk in grin d’sèl.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus