Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
5 octob 2022, sanm

Mézami si mi poz azot inn-dé késtyon, mwin lé kaziman sir zot lé riskab réponde par oui, mé lé riskab si i dmande azot si zot lé pou lotonomi zot lé riskab réponde par non sof bien antandi si zot i partaz avèk déssèrtin lidéal lotonomist. Pou kossa mi di sa ? Pars d’apré mwin nou rényoné nou lé in pé partazé dann nout konvikssyon. Poitan na poin pou kass lé kate paté in kanar ladan ! Lé klèr konm lo d’sours ! Sof lalyénassion apré ral anou déyèr, apré anpèsh anou d’an avoir lé zidé klèr.
Alé alon pass o késtyon :
Si mi domande azot si zot lé pou lotonomi alimantèr ké ni pé batiz lotosifizans — é si zot i panss sa sré in bon zafèr pou nou, mi panss zot i diré oui.
Si mi domande azot si zot é pou lotonomi dan lénèrzi, mi kroi zot réponss sé oui ankor.
Si mi di azot lé domaz kan i ariv in lépidémi ké nou rényoné ni ariv pa protèze noute péi épi nout popilassyon, mi panss zot va di oui galman an panssan sak l’arivé l’ot zour dann konfineman.
Astèr si ni koné L’érop sansa La franss l’apré négossyé in lakor avèk d’ote péi pou rouv nout frontyèr gran rouvèr dovan marshandiz i sorte ayèr, di pa mwin zot va di zot lé pour. Mèm zot va dir i fo diskite avèk nou rényoné — normal vi ké sé nou ké lé riskab pran lo shok épi lé klèr ni vé défande nout zintéré.
Si mi di azot ankor nou lé dann loséan indien é nou lé rouvèr dsu la kopérassion avèk noute bande frèr-sèr loséan indien, mi kroi pa zot va di non.
Mé si mi di nou la bézoin déssèrtin pouvoir pou défande nout zintéré épi pou di noute mo dann lé zafèr k’i intérèss anou. Si mi di i fo pa konte dsu bato tonton pou travèrs la rivyèr, fo konte dsu noute bato, kèl réponss zot i fé amwin ?.. Pétète zot va dir amwin zot lé konte bande loi péi ! Pétète zot va dir amwin ni done La franss lo soin pou défande nout zintéré é ni panss sar bien défandi… I fo di vite in n’afèr konmsa pars nou lé pa sir ditou. Shak foi nou la panss sa nou lété plimé-déplimé.
Astèr si mi di azot néna in COI dann loséan indien é La franss la pa fé konfyanss la Rényon, la mèm pran nout plass épi la pouss-pouss anou déor mi kroi zot va di la pa normal in n’afèr konmsa.
Si mi di sa mézami sé pou noute toute rofléshi, ansanb, sé pou noute toute i donn nout poinnvizé dsu bande zinstitissyon épi la manyèr zot i doi bouzé.
Pars sak i avanss pa, i rokil-a bon ékoutèr, salu.
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture
Bann modékri andann forom
5 octob 2022, 19:26, sanm Arthur
Zot y koné, faut utilisé énergie du vent, du volcan, du soley, et pour créer traway, fair lo train, un sorte de TER péi de Ste Rose à St Joseph, pou finir lauto ki salit zot île, vek gaz, boucan, sekurité, énergi cher, Lo train sa roule à 130 km gramoun souvien, tan lontan, zordi, électrik, pour touristes, marmailles, sucre, bagasse, contener... Allon faire vite, pou l’avenir zenfants, Arthur.