L’ékol La Rényon : lékol la réissite ? Néna ankor pou kozé la dsi !

19 out 2023, sanm Justin

Mézami, la rantré l’arivé é toudinkou l’ékol i okipe lo promyé plan noute laktyalité. Bann zoinalist i intéroz é i intéroz ankor demoune konm ou, konm mwin é in pé i profèr fèrm zot také, in pé i rouvèr ali an gran pou di sak néna dann zot kèr épi dann zot tète souvan défoi in mélanz la kouyoniss avèk tazantan in zéklèr lintélizanss i krèv l’ékran.

Sé konmsa ke dann in télé banna i intéroz in moune dsi sak li atann pou la rantré é lo moune i réponn… pa dé shoz orizinal mé son bann zidé ali, épi son bann zopinyon dsi sak li atann pou la rantré… Momandoné lo zoinaliss i domande lo moune si li panss lékol la Rényon sé in réissite é lo moune i réponn non. Biensir i domann ali pou kossa li di sa é oila kossa li réponn :

Toultan ké lékol la Répiblik nora pa gingn rékonssilyé avèk la lang é la kiltir rényonèz, i gingn ar pa dir lékol La Rényon sé lékol la réissite… Mi panss, konm mwin, zot i konpran koman son réponss lé konplèks. Lékol la Répiblik ziska zordi la zamé éssèye viv an armoni avèk noute lang épi noute kiltir. Ni pé mèm dir li la zamé gingn ansèrv noute lang épi noute kiltir pou amenn anou in pé pliss dann shomin la konéssanss.

Astèr si mi romète an mémoir sak mi antan dopi dé z’ané é dé z’ané — san k’i ariv ! — dsi lo bilingism franssé-kréol dann lo sistème édikatif La Répiblik issi la Rényon, mwin pèrsonèlman kan mi gingn in pti plass pou rakokiyé, mi oi pa sa konm in plass a par antyèr k’i mérite amwin.

- Mi rapèl kan lo sistème édikatif La Répiblik la ansèrv la lang épi la kiltir franssé pou détrui noute kréol rényoné baz noute kiltir rényonèz san vnyabou bien sir.

- Mi rapèl ossi lo tan la rantrouv la porte lo sistème édikatif franssé pou kite noute rényonèzté rantré a domi, mé avèk pliss frin é akssélératèr.

- Mi panss sirtou koméla lo gran l’ékar rante lo diskour épi la réalité. Biensir ofisyèlman i done lo kréol épi la kiltir rényonèz, épi lo kréol konm lang pou konprann lo monde toute la plass i mérité ali. An parol solman, mé pa dann l’akssyon pédagozik. Sé pou sa, mi panss mi konpran sak lo moune mwin la tandi kozé, la di dann télé.

Mi panss mi konpran ali.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportLangue créole à l’école

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus