L’émansipasyon la droit i vé ? I mète dan la posh avèk moushoir par dsi ?

27 séptanm 2017, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, si ou la bézoin in bon tizane mi pé konsèye aou tizane matrékèr sansa ankor romarin avèk do sèl pou lo ka lo zéléksyon dimansh pasé i lèss in sékèl dann out kèr. Sa in rès trankil zot la gagné la é pa arienk z’ot parti mé tout sak i di la gosh-la gosh-la gosh an batan dsi z’ot léstoma. An touléka, moin mi san amoin bien é si asoir mi boir mon pti rom pou out santé, moin la pa bézoin mète do sèl dodan. Tok ! Pran sa pou ou !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr, mi pé konprann aou pou la késtyonn out kontant man. Zordi zot i pé shanté dansé, mé i fo pa obliy in n’afèr : zot i shant épi zot i dans dsi in volkan. Pars La Rényon zordi nana plis problèm ké zamé é la pa lo bann mézir gouvèrnman l’apré prann va anpèsh volkan koulé, mèm ésplozé.

Pars kan i di l’ésplozyon sosyal sa la pa in parol anlèr. Sa in n’afèr i kouv, i kouv é va arivé : késtyonn travaye pou kréol, ké styonn nout dévlopman, késtyonn rovni épi késtyonn pri épi késtyonn dignité pou bann rényoné isi La Rényon.

Plate-form la droite, si mi tronp pa li nana dann son program l’émansipasyon bann rényoné. L’émansipasyon sé kan ou i kass la kord pou marsh tousèl, sé kan ou i gingn trap tout sak moin la mark an-o la. La poin l’émansipasyon si na poin travaye, na poin travaye si na pouin dévlopman, na poin dévlopman si ni bate pa lo néo-kolonyalis a tèr, lo pri i bès pa par in sinp klakmann lo doi.

Lèrla, l’opinyon i rogard ; si i mète l’émansipasyon dann fonn tiroir é si i fé pa in rovandikasyon, lo tan lo roprosh i tard ar pa arivé, é avèk li lo tan pou vanjé,. Tok ! Pran sa pou ou !

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus