L’énèrzi la mèr : tan-la té nout bo-tan, in tan tyé dann z’èf par bann barbar !

27 zwiyé 2016, sanm Justin

Sa té i éspas dann l’ané 1975. Dann tan-la nout parti kominis té okipé pou prépar son prozé « Plann survi ». L’avé in bonpé kamarad épi z’ami lété k’i viv so l’éspèryans-la avèk in pasyon inkroiyab : sétaki l’avé son z’idé, sétaki té i fé son propozisyon, in pé té i dégiz azot an invantèr. Dizon la tète té i shof pars sanm pou nou, nou té apré prépar nout plan pou dévlop nout péi dann in sityasion l’otonomi bien antandi.

Mi rapèl in zour, téléfone i sone, épi Paul Vergès na in konvèrsasion avèk in kamarad mi koné pa kisa i lé. Lo ga té i vé prézant in prozé pou ramas l’énèrzi bann roulo lo brizan pou fé l’éstrésité osinonsa li l’avé l’idé-la dann son tète. Kan Paul Vergès i rakrosh téléfone, li di sinploman : « Ala in bon l’idé, mé koman i sa fé pou gingn ramas l’énèrzi-la ? »

Lo tan la pasé. Nou lé koméla l’ané 2016 é l’énèrzi la mèr la fine pran in dimansyon plis k’inportan. Nana tout sort téknik la fine dévlopé dann lo mond... Désèrtin projé la fine trap l’éstad lo bann z’étid, d’ot l’éstad l’éspèryans, d’ot la fine pèrmète fé bann l’izine pou donn kouran d’moun.

Mi sort lir dann l’ané 2015 nana in l’izine éléktrik dann l’Ostrali i ansèrv l’énèrzi sinétik-l’énèrzi lo mouvman la mèr-pou donn kouran in baz militèr épi pou désal l’o d’mèr an mèm tan. Dsi Facebook, mi sort oir in prozé bann Danemark la fé, i ansèrv bann gro flotèr pou ramas lo mouvman la mèr pou transform sa an kouran élèk trik.

Mi ansouvien ankor in l’artik dann l’ « Usine Nouvelle » té i port dsi La Rényon, laboratoir pou bann z’énèrzi nouvèl... sa l’été nout bo-tan, in tan bann barbar la tyé dann lo z’èf.

Energies renouvelablesPadport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus