
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
14 zanvié 2022, sanm
Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mwin lé a d’mandé kan mi antan bande rouj-de-fon apré kozé, parèye kan mi antann d’ot moune dann d’ot parti galman, si in pé i tronp pa dsi l’éstati La Rényon. Souvan dé foi, mi antann in pé apré rézone konmsi La Rényon lété in péi indépandan, sansa otonome. Fasson zot i koz i diré nou sé pa in bout La frans é nout l’intéré in bout l’intéré La Frans. Néna mèm in pé i domann k’iprotèz La Rényon kont z’intéré bann péi l’oséan indien. Révèye in pé siouplé ! Révé i ansèrv de riyin sa ! Pèz dsi nout né, dolé i sort ankor dodan. Tok ! Pran sa pou ou !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matante k’i koz toultan la boush rouvèr, vi koné, mwin lé a d’mandé si in pé i rofiz pa sinploman ni grandi, si i rofiz pa ni trape in pé nout mazorité. Si i parl dévlopman pou La Rényon, i di sinploman : Pou kossa La Rényon va dévlopé, vi ké La Frans lé déza dévlopé par li mèm-é konm i di, nou sé in boute La frans – parl pi sak i panss nout zintéré sé in boute l’intéré La frans..
Kan ni pans nout domin, avèk dann nout réjyon l’oséan indien, in gran péi konm Madégaskar avèk san tardé sinkant milyonn moun, é san milyon kan nou va tak baros lo vinn-dézyèm syèk... avèk La Répiblik Moris néna in gran léspas maritime… avèk d’ot péi néna in léspass dvlopman éstraodinèr in pé lé riskab réponn anou zot i oi pa kossa i pé fé pèr anou avèk La Frans par kote, kossa ni éspèr gingné pti konm ni lé si na poin lo ranfor La frans. La Franss pou apiye noute rin.
Poitan, a bien kalkilé shakinn kissoi in péi, kissoi in réjyon, kissoi ankorin téritoir néna l’intéré pou dévlop in maksimome. Pou mwin sa lé konm in kékshoz évidan, lé domaz pou d’ot sa la pa konm mi panss. Konplèks kolonyal ? Konplèks kont kominis ? Léspri d’mépri par raport bann péi lété in bann koloni dann tan ? Pou bann pèp normal, oplis zot i grandi, oplis zot i forsi, oplis sa lé bon pou zot. E sa sré pa vré pou nou ?
Mi panss ké oui.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)