Canne à sucre : la mission du ministère de l’Agriculture face au bilan de la stratégie de Tereos
19 septembre, par10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
14 zanvié 2022, sanm

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mwin lé a d’mandé kan mi antan bande rouj-de-fon apré kozé, parèye kan mi antann d’ot moune dann d’ot parti galman, si in pé i tronp pa dsi l’éstati La Rényon. Souvan dé foi, mi antann in pé apré rézone konmsi La Rényon lété in péi indépandan, sansa otonome. Fasson zot i koz i diré nou sé pa in bout La frans é nout l’intéré in bout l’intéré La Frans. Néna mèm in pé i domann k’iprotèz La Rényon kont z’intéré bann péi l’oséan indien. Révèye in pé siouplé ! Révé i ansèrv de riyin sa ! Pèz dsi nout né, dolé i sort ankor dodan. Tok ! Pran sa pou ou !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matante k’i koz toultan la boush rouvèr, vi koné, mwin lé a d’mandé si in pé i rofiz pa sinploman ni grandi, si i rofiz pa ni trape in pé nout mazorité. Si i parl dévlopman pou La Rényon, i di sinploman : Pou kossa La Rényon va dévlopé, vi ké La Frans lé déza dévlopé par li mèm-é konm i di, nou sé in boute La frans – parl pi sak i panss nout zintéré sé in boute l’intéré La frans..
Kan ni pans nout domin, avèk dann nout réjyon l’oséan indien, in gran péi konm Madégaskar avèk san tardé sinkant milyonn moun, é san milyon kan nou va tak baros lo vinn-dézyèm syèk... avèk La Répiblik Moris néna in gran léspas maritime… avèk d’ot péi néna in léspass dvlopman éstraodinèr in pé lé riskab réponn anou zot i oi pa kossa i pé fé pèr anou avèk La Frans par kote, kossa ni éspèr gingné pti konm ni lé si na poin lo ranfor La frans. La Franss pou apiye noute rin.
Poitan, a bien kalkilé shakinn kissoi in péi, kissoi in réjyon, kissoi ankorin téritoir néna l’intéré pou dévlop in maksimome. Pou mwin sa lé konm in kékshoz évidan, lé domaz pou d’ot sa la pa konm mi panss. Konplèks kolonyal ? Konplèks kont kominis ? Léspri d’mépri par raport bann péi lété in bann koloni dann tan ? Pou bann pèp normal, oplis zot i grandi, oplis zot i forsi, oplis sa lé bon pou zot. E sa sré pa vré pou nou ?
Mi panss ké oui.
10 ans après la suppression du quota et du prix garanti du sucre, grave crise de la filière
Mézami néna inn-dé zour mwin té apré rolir dann Témoignages lo kozman nout kamarad Elie la di dann park Laurent Vergès laba o por, l’ot samdi (…)
In kozman pou la rout
Relançons la marche vers l’autonomie énergétique
Emirates connecte 140 pays à Madagascar
Ressource en eau du 1er au 15 septembre, bulletin de l’Office de l’eau Réunion
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?