Une date historique : jeudi 16 juillet 2026
20 juillet, parCréation de l’Organisation Mondiale de Coopération en Intelligence Artificielle (OMCIA)
26 out 2011, sanm

Mèrkrodi soir, Paul Vergès la fé in kozman dési lo l’éshofman klimatik épi kosa i fo fèr pou évite in maksimom dézagréman. Pars pou an avoir dézagréman, nora, é pa arienk in pé, sirtou kan in bann péi i s’anfou d’sa. Sirtou kan in bann kapitalis i rode gingn larzan toutsuit, mèm si la tèr lé riskab afayir in bonpé. Zot lé pa la èk sa ! Zot i vé kontinyé ésploite pétrol, ansèrv sharbon, anploy lo gaz... é si tazantan zot i anparl dévlopman dirab, la pa séryèzman, la pa pou de vré.
La prèv, pou l’ané 2010, bann péi dévlopé épi bann péi émèrzan la pa réspèk sak zot l’avé promète : la bate lo rokor pou fane lo gaz l’éfé d’sèr. Si i kontinyé konmsa, la pa dé dégré la tanpératir va goumanté, la pa in mète nivo la mèr va monté. I kont ar pi lo nonm zil va anfons dan la mèr, i kont ar pi lo nonm landroi plate, la mèr va noiyé, i kont ar pi non pli lo nonm bann réfijyé klimatik ! Arzout èk sa, bann landroi va vni dézèr, lo nonm landroi sar ravazé avèk siklone é tout sort tablatir klimatik.
Mé nou dann tousa, kosa ni dovien ? L’étan Sin-Pol, l’étan Sin-Loui, la rivyèr Sin-Dni, Koloss, la marine Sin-Bénoi, Kartyé la Rivyèr dé Rosh, Saline lé Bin... é la suite, kosa i dovien ? Kouk i fé pou prévnir déga ? Mé nout bann dalon Maurice, Sésèl, Komor, kosa i dovien ? Maldive : konbien zil i sar anfons ankor dann lo la mèr ? Moin la zamé antann la mète o-poin in plan pou prépar l’avnir nout réjyon. In plan séryé, pa in plan dsi la komète. Somanké, in pé i pans ni risk pa arien. Pétète désèrtin i kroi, si ni bouz pa, bann shanjman klimatik i toush ar pa nou ; Pétète zot i majine i sifi ni fé pa romark anou ?
Kosa i fé ? Koman ni fé ? Konm défin Gribouy, ni zète anou dan la mèr, avan k’èl i mont pou ral anou ? Konm bann plantèr la Frans, pli to ké plante mayi, zot i vé plante mayi pinm ! Sansa nout tout i monte dan lé-o ? Séryé lé ga : sanm pou moin, prévnir sé guérir.
NB : Mayi-pinm : sanm pou moin, sa mèm i apèl sorgo (sorgho) sansa gro miyé (gros mil)... banna l’apré fé léséyaz an Frans pars nora pi asé d’lo pou plant mayi.
Justin
Création de l’Organisation Mondiale de Coopération en Intelligence Artificielle (OMCIA)
Mézami, mwin té apré fouye dsi linternet bann trik dsi lo dérègloman klimatik é wala ké, dann télé, dovan mwin in zoinalist batèr d’karé dann in (…)
In kozman pou la rout
Mise en service de portiques Super Post-Panamax à Madagascar
La Voix des Origines : Ces géants qui ont pensé l’Afrique unie
Lancement de l’appel à communication
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois