Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
23 novanm 2012, sanm

Koméla, nana sinéma in pé partou : lé pa difisil alé pou sak i vé bien alé, sof ké lé in pé shèr épi lé dir rouv la port kan ou na poin l’abitid. Mé lontan, té pa konm sa. Sal sinéma té rar konm korn lapin. Si tèlman ké nana in pé dmoun té i sava dan bann kartié avèk zot kamionèt, zot l’ékran, zot roulo film épi té i pas sa la kaz demoun pou dé-katsou par pèrsone. Mi souvien, désèrtin militan Parti kominis té i sava kaz an kaz pou pas film. Konm sa, in nuit, moin la nyabou oir "Do sik amèr". Kan mi pans sa zordi, mi bat la min pou zot, pars si ou i kalkil in pé bien, sa té pa in n’afèr fasil pou fé. Mé dann tan-la, té i kont pa la fatig, la transpirasion, épi lo sakrifis. Dann tan-la, sèl z’afèr té i kont té l’anvi fé konèt domoun dé shoz, avèk l’éspoir transform la vi.
Aprésa, mé na poin lontan, la komans fé film La Rénion. Na in pé lé valab. Na in pé i gingn bann Pri dann féstival. Donk, nou la pas lo kap la konsomasion pou rant o ron la prodiksion. Lé vré, matérièl lé moin konpliké pou manié. Lé vré galman, nana formasion pou sa koméla, kisoi dann lisé, kisoi dan l’ILOI, in l’ékol lé la-ba dann Por, kisoi ankor dan bann l’ékol éspésializé. Moin mi èm bien bann film i rakont nout la di la fé, sansa sak i rakont l’aktialité épi l’istoir avèk bann z’imaz la télé, bann foto dann zournal, bann moun lété dann trin-la. Mi èm bien galman bann fiksion, kalité film demoun i tir dan zot tèt, dan zot kèr. Mi sa pa di bann non, pars sirman m’a obli in pé, épi konm i di défoi, moin lé riskab konfonn lo bon grin avèk l’ivré… i di osi z’èrb dofé. Fransh vérité, sa in gran progré pou nou.
In gran progré, lé vré ! Mé solman, moin lé a d’mandé si bann film-la nora été parèy si lété bann moun té i fé film dsi zot i rakont z’istoir l’ariv azot pèrsonèlman, koman zot la santi lé shoz par l’intérièr. Mi sort lir in n’afèr dsi in éstidio mobil la-ba dann Qébèk. Bann téknisien i mèt azot la dispozision bann z’Indien i viv dan bann rézèrv, i amontr azot koman i fé film, épi zot i tourn zot film par zot mèm é la pa parèy ké si sé in moun étranj i film azot. I paré mèm lé déranzan pou bann privilézié ! L’èr-la, mi mèt amoin a révé : révé bann désandan z’ésklav, bann désandan z’angazé, bann moun bidonvil, bann fanm bati, bann marmay arsélé, bann travayèr malad dann travay, bann shomèr izé par lo mank travay, bann viktime lo pouvoir kolonial, é tout sak nout sosiété i zèt dann fon kivèt i pran kaméra épi i rakont èk zot zyé, èk zot voi, èk zot kèr kosa l’ariv azot, kosa i ariv azot. In zié i rogard pa dopi l’éstérièr, mé par l’intérièr !
NB : Bann l’éstidio mobil i apèl wapikoni, lo non in fiy z’Indien révolté lé mor dann in l’aksidan dsi la rout. Zot i pé, si zot i vé, alé rogard sa dann Google.
Justin
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?