Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
5 avril 2023, sanm

Mézami, mi panss zot la déza antande parl l’IA (intélizanss artifisyèl) é sirman zot i panss sa sé in n’afèr k’i pé fèr d’ mirak ! Pou nou, sansa konte nou ? Oila in késtyon mi yèmré sèye réponde mé la pa sir mi gingn.
Mi sorte lir kékpar dann la Belgique kélk’in in pé déprimé la komanss diskite avèk son IA. Momandoné li pé pi s’an passé é d’apré sak i di lo moune l’avé déza dann son tète in tandanss pou suissidé. Si tèlman ké momandoné li la pass o z’akt é son famiye la trouv ali mor… apré son mortalité, zot la parti lir la konvèrssassion rante lo moune épi son l’ IA. zot la romarke l’IA téi di pa zamé lo kontrèr sak le moune téi di, téi sava zamé konte son volonté. Pli pir li lété ki pou pouss in pé lo moune dann shomin la mor é sé sak l’arivé.
Mi rapèl in diskission rante dë kamarade lo parti. Inn la rakonte son konvèrssassion avèk son IA dsu lo lidé l’avé demoune méshan téi pouss l’imanité dann la dirékssion son lanéantisman. L’IA an kèstyon té i oi tré klèr dann lantropriz déstrukssion mé li téi di pou linstan li koné pa koman arète in l’antropriz konmsa. Sof si in gouvèrnman lo monde — si néna in zour — i done ali pouvoir pou sa. Donk si zot i vé lo promyé kamarade téi di koman in l’IA i pé fé in diagnostik la sossyété épi évantyèlman trouv in solission si l’imanité i done ali lé zarm pou sa.
Aparaman sé konmsa ké mwin téi konpran.
In n’ote kamarade provokatèr la rakonte in konvèrssassion dsu lo dévlopman noute péi é d’apré li son l’IA la ranvoye ali rode la solission avèk parti kominiss. Léksplikassion : dan son l’ordinatèr li fé rante toute sak i konssèrn lo PCR épi son bande zidé si tèlman l’IA la parti shèrch dann son l’ordinatèr é apré son parkour la di i fo domande lo parti koman i fo fé. Sa i étone pa mwin : si mi kroi mon parti é si mwin néna dsi mion l’ordi toute son bande zidé, konm l’IA la pwin léspri kritike li va ranfors amwin dann mon konviksyon.
Astèr so zistoir lintélizanss artifissyèl, li pé ète bon pou l’imanité, konm pa bon. Li pé ède l’imanité pass in nouvo kap sof si li pran demoune sou son kontrol, an ésklavaz sansa sou son siguidi. L’èr-la lé possib li fé fèr limanité in kantité shanjman é l’imanité i ariv pi kontrolé. Shak progré i amenn son bon épi son mové koté. La késtyon sé d’konète si l’om lé kapab avanss vite, profite bande shanjman sansa si vitman vitman li lé tro dépassé… é si par la fote l’IA in gran kantité d’moune, péi, tribu i dovien initil dsi la tèr… La diktatir sré pa o boute lo shomin ? L’èr-la antanssion pou nou ké lo romède i ariv a ète pli mové ké lo mal.
A bon antandèr, salu !
Justin
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)