L’irine konm angré natirèl dann bande plantassion

4 zwiyé 2022, sanm Justin

Mézami,
Si zot i an-diskonvien pa, m’a komans mon prédkassion par in zistoir. Fitintan étan jenn-jan nou téi sava pass vakans Sin-Lé dann in tante kanping. Tan-la nou l’avé plizyèr kamarad la aprande anou in bonpé zafèr é anparmi l’avé in Parl-pa. Si li l’avé poin la parol li l’avé kant mèm in bonpé savoir-fèr…

In zour ké inn rant noute bande frèr lété apré rode zate dann la ravine dé pou, guèp la pik ali dann do é bien piké siouplé. L’èr-la li la tir son shomiz zis a tan pou lo parl pa pass ali in plin poigné pissa – l’irine – dsu landroi lo pikur guèp. Mi koné pa si la fé d’bien mé pétète. Antouléka lo dénomé Parl-pa, sa la bien amiz ali. Mon frèr moins mé shakinn néna son kraktèr.

Mi sava pa anparl lizaz médissinal lo pissa imin, mé pli sèryèzman mi sava anparl azot l’agrikiltir dann in péi i apèl Niger. Laba la séshrèss lé for é langré shimik demoune na poin tro la moné pou ashté… donk in linstitu tré sèryé la étidyé lo méyèr fasson ansèrv pissa imin pou fé pouss band plantassion.
Koman zot la fé ? Zot la pran l’irine demoune an ranplasman langré shimik zot na poin. Aprésa i pé ansèrv l’irine pure sansa dilyé dann lo. In sèrtin Renaud de looze i ékri : in moune i produi rant inn épi dë lite l’irine é sa lé itilizab par l’agrikiltir dirèktoman. Ladan néna l’azote, néna fosfor, néna potassium, néna dolo, épi ankor d’ote zafèr lé bon pou la plantassion.
Solman bande sèrvis agrikol lo Niger i konsèye fé atansion si la pèrsone lé pa malade – infékssyon irinèr – é si èl i pran pa bande médikaman shimik. In tan d’ropo lé nésséssèr avan ansèrv dann la plantassion.

Mézami zot i konpran lé pa fassil ansèrv in n’afèr konmsa issi shé nou, avèk nout zabitide, épi lo gou nout konsomatèr mé lé vré si ni ariv a fèr, sa va évite anou tro d’dépanss konm intran. Biensir mi souète azot in bon apéti.

A bon ékoutèr – Salu

Justin

Nb zot i pé alé oir sa dsu zot téléfone.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus