
Hommage à la femme de Bruny PAYET
1er juillet, parLa section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
19 out 2017, sanm
Moin noré bien émé ète an parmi zordi pou di : « Kriké ! » é lo moun i réponn amoin « Kraké ! ». Mésyé, médame é méd’moizèl, onorab sosyété, mi sava rakont azot l’istoir mésyé Vital Nduwimana in plantèr tomate dann in péi l’afrik i apèl lo Burundi. In péi asé avansé, mé demoun La Rényon i koné pa bien é lé domaz. Domaz, pars sansa zot noré pi fèr la konésans mésyé Vital Nduwimana.
Vital i plant tomate dann Burundi é tout son rékolt I ariv dann troi moi, kan tomate lé bon marshé é li na prèss pi arien kan tomate lo pri i goumant, dopi moi d’désanm ziska moi d’févriyé. An pliské sa, la moityé son prodiksyon i gate o pyé pars li la poin in bon métod pou konsèrv son pome d’amour-kome i di la-ba dann l’il Maurice.
Donk in zour, li désid, sa sé in n’afèr i pé pa diré. I fo li trouv in tik-tak pou konsèrv son tomate : pa in métod shimik, pa in métod pou fé gingn son produi rofroidisman. Rozman, sé pa sak li vé, é li la poin moiyin pou fé in n’afèr konmsa. Mi diré orèzman ! Donk li sèye plizyèr trik : lo sho, lo fré, solèye épi d’ot ankor mi ansouvien pi. Mé souvan dé foi, sépa si Bondyé i mète la min, sansa lo azar i fé bien lé shoz. Donk, in zour, li romark par koté son touf fig-banane si zot i vé !-in pé tomate la tonbé é la rès la, bien konsèrvé dopi in bon koup de tan. Kan li rogard pli pré, li an apèrsoi tomat la pa gaté lé dan la sann. Pétète la sann sé lo solisyon li l’apré rodé ?
L’èrla, li déside vérifyé son l’idé. Li pran in bonpé la sann, li tamiz bien épi li mète sa dann boite karton épi tomate anndan. Rézilta ? D’apré sak moin la iir, mésyé médam, onorab sosyété, l’afèr la marshé é son tomate la pi gate in kantité. Si tèlman li nana plis tomate pou li vann é li pé vann in pé kan lo pri lé for.
Kriké ! Kraké ! la klé dann mon posh la taye dann out sak. Astèr apèl boug-la mésyé. Pars avèk son vant tomate, li la nyabou plas son l’arzan dann tout sort kalité l’aktivité konm komèrs, konm réstoran épi d’ot z’afèr ankor. Myé k’sa li la amontr son konésans lo bon téknik pou konsèrv tomate épi zot osi la nyabou gonf in pé z’ot pla, épi l’moun nana plis tomate pou zot fé ki z’ot manzé tradisynèl.
Mésyé, médam é médmoizèl, onorab sosyété, mi mète pa mon min dann fé pou aprouv sa lé vré, mé si nout tout, dalon léktèr, ni fé l’ésèye shakinn son koté épi si lo tik-tak i marsh, ni pé kontinyé épi osi ni pé apèl, mésyé Vital Nduwimana, plantèr l’afrik, Mésyé. Sa in tit i mérite ali.
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
C’est avec tristesse que nous apprenons le décès de Nadia Payet, veuve de notre camarade Bruny Payet. Témoignages adresse ses condoléances à (…)
Mézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
Face à l’urgence de la situation de la maltraitance animale à La Réunion, l’association CIANA a lancé un appel aux décideurs, afin de "travailler (…)
Mézami,médam, zé méssyé , la sossyété, lé pa toulézour wi gingn in bon akèye. Défoi oui, défoi non, sirtou dann in sossyété wi koné pa bien lo (…)
Cinq mois après le lancement du plan « Anti-bandes », composante majeure du plan d’action départemental de restauration de la sécurité au (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Une fois de plus, des femmes sont la cible d’une forme de violence lâche, insidieuse et profondément inquiétante : les attaques à la seringue dans (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)