Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
19 out 2017, sanm

Moin noré bien émé ète an parmi zordi pou di : « Kriké ! » é lo moun i réponn amoin « Kraké ! ». Mésyé, médame é méd’moizèl, onorab sosyété, mi sava rakont azot l’istoir mésyé Vital Nduwimana in plantèr tomate dann in péi l’afrik i apèl lo Burundi. In péi asé avansé, mé demoun La Rényon i koné pa bien é lé domaz. Domaz, pars sansa zot noré pi fèr la konésans mésyé Vital Nduwimana.
Vital i plant tomate dann Burundi é tout son rékolt I ariv dann troi moi, kan tomate lé bon marshé é li na prèss pi arien kan tomate lo pri i goumant, dopi moi d’désanm ziska moi d’févriyé. An pliské sa, la moityé son prodiksyon i gate o pyé pars li la poin in bon métod pou konsèrv son pome d’amour-kome i di la-ba dann l’il Maurice.
Donk in zour, li désid, sa sé in n’afèr i pé pa diré. I fo li trouv in tik-tak pou konsèrv son tomate : pa in métod shimik, pa in métod pou fé gingn son produi rofroidisman. Rozman, sé pa sak li vé, é li la poin moiyin pou fé in n’afèr konmsa. Mi diré orèzman ! Donk li sèye plizyèr trik : lo sho, lo fré, solèye épi d’ot ankor mi ansouvien pi. Mé souvan dé foi, sépa si Bondyé i mète la min, sansa lo azar i fé bien lé shoz. Donk, in zour, li romark par koté son touf fig-banane si zot i vé !-in pé tomate la tonbé é la rès la, bien konsèrvé dopi in bon koup de tan. Kan li rogard pli pré, li an apèrsoi tomat la pa gaté lé dan la sann. Pétète la sann sé lo solisyon li l’apré rodé ?
L’èrla, li déside vérifyé son l’idé. Li pran in bonpé la sann, li tamiz bien épi li mète sa dann boite karton épi tomate anndan. Rézilta ? D’apré sak moin la iir, mésyé médam, onorab sosyété, l’afèr la marshé é son tomate la pi gate in kantité. Si tèlman li nana plis tomate pou li vann é li pé vann in pé kan lo pri lé for.
Kriké ! Kraké ! la klé dann mon posh la taye dann out sak. Astèr apèl boug-la mésyé. Pars avèk son vant tomate, li la nyabou plas son l’arzan dann tout sort kalité l’aktivité konm komèrs, konm réstoran épi d’ot z’afèr ankor. Myé k’sa li la amontr son konésans lo bon téknik pou konsèrv tomate épi zot osi la nyabou gonf in pé z’ot pla, épi l’moun nana plis tomate pou zot fé ki z’ot manzé tradisynèl.
Mésyé, médam é médmoizèl, onorab sosyété, mi mète pa mon min dann fé pou aprouv sa lé vré, mé si nout tout, dalon léktèr, ni fé l’ésèye shakinn son koté épi si lo tik-tak i marsh, ni pé kontinyé épi osi ni pé apèl, mésyé Vital Nduwimana, plantèr l’afrik, Mésyé. Sa in tit i mérite ali.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial