L’om lé kapab invant bann tiktak pou arète fatig l’anvironeman épi la santé d’moun

29 novanm 2017, sanm Justin

Matante Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj de fon dovan l’étèrnité,

mi pans zordi zot i doizète bandé an trannsis. Pou kosa mi di sa ? Mon nové, ou i gnor pa mi suiv a titré l’aktyalité. Ou i koné dopi in bon koup de tan nana désèrtin i vé arète avèk in sèrtin lézèrban, lo glyphosate, alé oir d’ote i di konmsa i fo pa flank kou d’pyé dann zasyète manzé bann plantèr pars napoin arien pou ranplas produi la pou l’instan é lézèrban la lé vréman nésésèr. Alor, i donn la pèrmisyon an sèrvir sink an an plis, épi sink an anplis. So foi isi, in pé plis, téi armète pa lo sinkan anplis é sré konmsi lo produi lété kondané a mor. Mé oila, l’érop i sort armète ankor sink z’ané dsi, é sak té kont lé kite pou z’ot biskui. Tok ! Pran sa pou toué épi tout lé zot moralis an sirkilasyon.

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz touzour la bous rouvèr, i étone pa moin d’antann aou koz konmsa, pars lé vré ou i siuiv l’aktyalité, lé vré ou i intérès aou, mé in tort fason d’intérésé.

Pou kosa mi d sa ? Pars vi koné bien latant tut ban produi shiik la pa bon pou bann plantasyon, konm lé pa bon pou la santé d’moun. Si ou i véré matant bann plantèr kashyète dsou la bash plastik dann z’ot traktèr apré bonbard l’èr, la tèr, lo bann boi, épi mèm lo bann pti zanimo avèk z’ot l’arozaz produi. Si in moun la pankor pèrd la tète li pé konprann toutsuit sa la pa bon pou la natir.

Arzout avèk sa, kan i pilvériz bann plantasyon lo voizinaz ziska fé krèv ali, n’inport ki, mèm in marmaye tann i pé konprann sa i rann pa ‘imanit é sèrvis é té pou sa té i dové fni avèk sa… Matant sa la pa in viktoir pou l’imanité, sa in défète pou l’imanité é si i kontinyé konmsa, mi pé dira ou l’imanité la pou gingn kou d’boi é lé riskab détrui ali par li mèm.

Matant, vi koné l’om lé asé instruiyé, asé ékipé, pou arète avèk tout bann produi danzéré. Li lé asé ékipé pou trouv in bon tiktak pou dézèrbé épizapré arète fatig nout l’anvironemen épi la santé d’moun. Tok ! Pran sa pou ou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus