L’orguèye bande zizinyé lé san limite, mé nou rényoné nou lé kapab ranplass azot é an myé ?

28 zwin 2022, sanm Justin

Mézami,
Na poin lontan, Jean Michel Moutama, dann in antrokozman avèk Témoignages, la anparl kann konm l’or vèr La Rényon. Sa sé in lékspréssion k’i bote anou bien pars, fransh vérité, li vien pou ranfors anou, dann nout lopinyon ké kann sé in prodiksyon pou l’avnir nout péi-sé nout passé, sé nout prézan, mé sé galman nout fitir.

Mi sava pa dir ankor in foi pou kossa kozman-la i bote anou bien - mé mi panss in zour sar nésséssèr aktyalize noute konéssans pars dopi dé zané é dé zané nout zoinal dann son bande zartik épi nout parti dann son bande kominiké i arète pa d’dir kann sé in prodiksyon d’avnir pou La Rényon… Zordi ni oi nou lé pa toussèl é band plantèr zot ossi lé pa toussèl par raporte lidé kann sé in l’or vèr.

Lé bien domaz bande zizinyé - Téréos é konpagni – zot tousèl aparaman zot lé pa dakor avèk sa. Poitan la Fédécanne - Virapoullé la fé azot-bande zizinyé – in gro kado é an mèm tan ké la vol bande plantèr. La désside kado bande zizinyé toute la propriété la prodiksyon kanyère. In gran kou d’marsh aryèr par rapeort avan.

Biensir zot la pa konète fé arien avèk so kado-la fransh vérité. Kossa la fé avèk bande ko-produi noute kann ? Prèss arien par raporte toute sak i pé fèr épi i fé déza dann in bonpé péi. I diré bande zizinyé néna solman dan l’idé d’kapar bande krédi piblik konm lé zot kapitalist néo kolonyal i fé déza épi transform sa an larzan privé.

Alor kan bande sindika plantèr i di : si pou fé konmsa avèk nou, rande anou nout kann é nou va konète mète sa an valèr, mwin lé sir bande zizinyé i pans zot i pé pa z’ète ranplassé mé zot lé dan l’érèr pars nou rényoné ni gingn ranplass azot é an myé.

A bon ékoutèr, salu !

Justin

PadportFilière canne-sucre-alcools-énergie

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus