L’otosifizans alimantèr : in paryaz i pé gagné, in paryaz i fo gagné !
10 zanvié 2022, sanm Justin
Mi souvien, in zour dann in mouvmann maryaz. Biensir l’avé bonpé d’moune pars kréol déssi la féstivité, li lé pa pirate é si li na lo moiyin li invite toute son famiy, konm di lo kont, lo dé koté : koté la fiy é koté lo garson. Epi, lo z’invité, kan na pou boir, pou manzé, épi lanbyanss li vien késtyonn onèteté biensir. Donk, soir-la, lo papa lo maryé la désside pran son rotrète konm agrikiltèr épi lèss son bitasyon dan la min son méyèr garsson. Gran zour pou lo garsson ! Granzour pou lo papa ! Granzour pou lé dé famiy.
Donk, soir-la, mi domann lo gramoune si son zanfan na l’intansyon fé lélvaz épi la kiltir byolozik. Li fé amwin pou réponss, pou son par, li yème bien so manyèr produir-lo biolozik – mé li anshèv an dizan : si son garsson i désside fé lo plantèr, la pa pou krèv de fain ! Donk, pou li, si mwin la bien konpri, na arienk la kiltir la mode koméla, avèk langré li, dézèrban li ! Mékanizassion li i pé done plantère son sosso. !
Poitan lélvaze avèk lo plantssion bioloziz néna bonpé zavantaz, pars an kontrèr d’sak in pé i panss i done in bon rannman, donk i gingn plizoumoinss lo sosso la-dan.. Mi panss zordi lopignon d’moune la fine shanjé dsi lagrikiltir épi lélvaz biolozik pars lé prouvé ké li lé bon pou la boush, bon pou lo porte-moné, li lé bon pou la tère é son konssèrvassion, li kontribyé la lite konte lo réshofman klimatik é sa lé bon pou limanité.
In légzanp ?
La-ba dann Sénégal in nouvo variété do ri kroizé-hybrid e si zot i vé – kiltivé san l’angré shimik i done bon rézilta. Si tèlman ké banna i produi, koméla, pliss la moityé lo ri zot la bézoin pou viv. Avansa zot té dépandan pou 70 % lo bézwin lo péi. Lété pli pir ké sa, é té i falé fé vnir ziska soisant-dis pour san zot bézoin. Arzout èk sa, lo rannman lé bon…é sa é par son varyété épi la fasson li lé kiltivé.
Mi arète tèrla pou l’instan, mé mi pé dir azot, l’agrikiltir biolozik sa sé in bon n’afèr é mèm in téknik pou amenn anou dann lotosifizanss alimantère é mi panss sèryèzman lo plantère mwin la trouv dann maryaz-mi anparl an-o la – zordi mwin lé sir li la fine shanj d’avi par rapor a zadiss. Sé pou sa mi d : sa in paryaz ni pé gagné, in paryaz ni doi gagné.
Justin
4 juillet, par Manuel Marchal
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
4 juillet, par Manuel Marchal
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
6 zwiyé, sanm Justin
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
4 juillet, par Manuel Marchal
315 emplois supplémentaires en trois mois
4 juillet
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
9 zwiyé, sanm Justin
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)