L’otosifizans alimantèr : in paryaz i pé gagné, in paryaz i fo gagné !

10 zanvié 2022, sanm Justin

Mi souvien, in zour dann in mouvmann maryaz. Biensir l’avé bonpé d’moune pars kréol déssi la féstivité, li lé pa pirate é si li na lo moiyin li invite toute son famiy, konm di lo kont, lo dé koté : koté la fiy é koté lo garson. Epi, lo z’invité, kan na pou boir, pou manzé, épi lanbyanss li vien késtyonn onèteté biensir. Donk, soir-la, lo papa lo maryé la désside pran son rotrète konm agrikiltèr épi lèss son bitasyon dan la min son méyèr garsson. Gran zour pou lo garsson ! Granzour pou lo papa ! Granzour pou lé dé famiy.

Donk, soir-la, mi domann lo gramoune si son zanfan na l’intansyon fé lélvaz épi la kiltir byolozik. Li fé amwin pou réponss, pou son par, li yème bien so manyèr produir-lo biolozik – mé li anshèv an dizan : si son garsson i désside fé lo plantèr, la pa pou krèv de fain ! Donk, pou li, si mwin la bien konpri, na arienk la kiltir la mode koméla, avèk langré li, dézèrban li ! Mékanizassion li i pé done plantère son sosso. !

Poitan lélvaze avèk lo plantssion bioloziz néna bonpé zavantaz, pars an kontrèr d’sak in pé i panss i done in bon rannman, donk i gingn plizoumoinss lo sosso la-dan.. Mi panss zordi lopignon d’moune la fine shanjé dsi lagrikiltir épi lélvaz biolozik pars lé prouvé ké li lé bon pou la boush, bon pou lo porte-moné, li lé bon pou la tère é son konssèrvassion, li kontribyé la lite konte lo réshofman klimatik é sa lé bon pou limanité.

In légzanp ?

La-ba dann Sénégal in nouvo variété do ri kroizé-hybrid e si zot i vé – kiltivé san l’angré shimik i done bon rézilta. Si tèlman ké banna i produi, koméla, pliss la moityé lo ri zot la bézoin pou viv. Avansa zot té dépandan pou 70 % lo bézwin lo péi. Lété pli pir ké sa, é té i falé fé vnir ziska soisant-dis pour san zot bézoin. Arzout èk sa, lo rannman lé bon…é sa é par son varyété épi la fasson li lé kiltivé.
Mi arète tèrla pou l’instan, mé mi pé dir azot, l’agrikiltir biolozik sa sé in bon n’afèr é mèm in téknik pou amenn anou dann lotosifizanss alimantère é mi panss sèryèzman lo plantère mwin la trouv dann maryaz-mi anparl an-o la – zordi mwin lé sir li la fine shanj d’avi par rapor a zadiss. Sé pou sa mi d : sa in paryaz ni pé gagné, in paryaz ni doi gagné.

Justin

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus