Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
29 juillet 2011, par

Mi souvien, lété, kékpar, dann in mouvmann maryaz ; biensir l’avé bonpé d’moun pars kréol déssi la féstivité, li lé pa pirate é si li na lo moiyin li invite tout son famiy, konm di lo kont, lé dé koté : koté la fiy é koté lo garson. Epi, lo z’invité, kan na pou boir, pou manzé, li vien késtyonn onèteté biensir !. Donk, soir-la, lo papa lo maryé la déside pran son rotrète épi lèss son bitasyon dan la min son méyèr garson. Gran zour pou lo garson ! Granzour pou lo papa ! Granzour pou lé dé famiy.
Donk, soir-la, mi domann lo gramoun si son zanfan na l’intansyon fé lélvaz épi l’a kiltir byolozik. Li fé amoin pou répons, pou son par, li èm bien so manyèr produir, mé li anshèv an dizan, si son garson i déside fé lo plantèr, la pa pou krèv de fain ; donk, pou li, na arienk la kiltir avèk langré lé valab, pars i done in bon rannman,épi pars i gingn plizoumoin lo soso la-dan...Dépi tan-la, mi pans lé shoz la shanjé pars kan mi pran ransègnman èk méssyé internet, mi rann amoin kont par moin-mèm lélvaz é lagrikiltir biolozik, i done pa mové rannman é lo produi lé souvan-défoi bone kalité ;
In pé légzanp ? La-ba dann Sénégal in nouvo variété do ri, kiltivé san l’angré shimik i done bon rézilta. si tèlman ké banna i produi, koméla, plis la moityé lo ri zot la bézoin pou viv. Avan lété pli pir ké sa, é té i falé fé vnir ziska soisant-dis pour san zot bézoin. Arzout èk sa, lo rannman lé pliské bon...Mèm légzanp pou in varyété do ri Madégaskar. Si zot i vé, i pé trouv in gran kantité légzanp : tèl androi i fé zardin léguime dann sak , tèl plas i fé zardin déssi lo toi, dann Paris i fé lélvaz moush-a-myèl. Dann in gran bidonvil Nairobi, demoun i ramas toute léguime zot la bézoin é i gingn in pti moné kan zot i van lo sirpli.
M’arète la, mé mi koné dann program nout parti, i anparl lotosifizans alimantèr. Mi pans la pa in l’idé kouyon ditou. L’otosifizans alimantèr, in paryaz déssi l’avnir : in paryaz i pé gagné, in paryaz i fo gagné.
Justin
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)