Obsèques de Pierre Thiébault : un départ en chantant
4 juin, parNos peines
6 octob 2022, sanm

Mézami, mi sorte lir in lartik dann zoinal Lo Kotidien i porte dossi bande migran Sri-Lanka é lo zoinalist i domande : « Les migrants envoyés à La Réunion par les Britanniques ? »
Si sa la pa in bonb, sa i rossanm bien é si lé vré méssyé lo préfé — lo nouveau — i diré li koné pliss ké li la di anou, é kan li téi di néna ankor d’ote bato pou arivé. D’ote bato i sorte oussa ? Biensir zot i sorte Sri-Lanka mé pa dirèktoman pars dopi banna l’arivé, i rakonte zot la fé in léskal mé oussa ? Maurice konm in pé la di, mé sa sé in bob. Diégo Garcia ? In baz US-GB dann bannzil Chagos.
Pou lé zoinalist Le Quotidien, sa i rossanm pliss la vérité.
Astèr dann kèl bato zot l’ariv shé nou ? Dann in bato matrikilé Sri-lanké, mé aparaman pa dann lo bato zot la sové dopi lo komansman. Sète-la lété HS kan l’ariv Diégo, mé l’avé in n’ote, matrikilé dann Sri-lanka galman é in pé moinss déglingué ké lo promyé.. Bande zanglo-amérikin la done azot in n’ot bato sri-lanké épi la di azot rotourn Sri-Lanka é zot téi vé pa pars konm zot lé dann lopozission par raporte lo gouvèrnman l’apré rode azot partou, pa pou done azot pastiye, mé pli sirman pou règ zot konte.
Sa, zot i koné é zot i koné galman sé ké néna in paké sri-lanké lé dann in prizon Diégo-Garcia déssèrtin dopi sète moi, d’ote dopi in an mé san k’lé klèr dsi zot sor a vnir. L’èr-la bande zoinalist i domande si La Franss lé konpliss avèk bande zanglé épi bande zamérikin vi k’lo préfé — l’éta lokal — i diré li koné in réyon dsu la késtyon sé a oir, mé a oir a la sours.
Astèr ni pé poze anou in ta késtyon :
Dabor inn, bande militèr GB si téi vé ranvoye azot dann Sri-Lanka noré fèrm lo zyé dsu la dirékssyon zot la pran pou kite Diégo. In moush i bouj pa san ké bande zanglo-amérikin i koné. Pé sfèr zot téi koné banna noré gingn akost issi La Rényon. Mi di sa konmsa, mé pèrsone la pa di amwin kékshoz sir la dsu… Mi vande konm mwin l’ashté.
Dézyèm zafèr, si néna 150 srilanké karsséré dann Diégo-Garcia ni pé domandé kèl shantaj bande grande puissans i fé rantre zot pou anvoye banna oussa. Sirman La Franss avèk Langlétèr zot i doi konète in réyon la dsu é sré kant mèm bon pèze dsu la ké pou oir si la tète i bouze.
Troizyèm zafèr, si banna i navig dsu zot kok pistash, sré bon konète si na poin in pé la fine noiyé dann loséan indien é pèrsone i anparl pi. In nouvo simetyèr marin, pou bande sri-lanké so foi issi ?
Pétète sa i mérite in késtyon pou poz gouvèrnman franssé é konm nou néna in bonpé dépité mi panss zot néna zot mo pou dir é nou néna mè in bon pé pèrsonalité, zot ossi, zot i pé poz la késtyon méssyé Préfé. Sak mi koné sé ké Paul Vergès noré pa rèst san parol par rapor lo malèr noute bande frèr é sèr loséan indien.
An touléka ankor in kou, nou rényoné nou lé bordé dann in n’afèr i konsèrn anou é nou na poin noute mo pou di — amoinss ké ni pran la parol. A bon ékoutèr, salu.
Justin
Nos peines
In kozman pou la rout
Nouvelle illustration de la faillite du système néocolonial
Négociations internationales sur la lutte contre la crise climatique
Des aides publiques de la France possibles
Le 1er juin, le Sénat a adopté le Projet de Loi de Régulation de l’enseignement supérieur privé lucratif. Ce débat aurait pu être l’occasion de (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture