
Hommage à la femme de Bruny PAYET
1er juillet, parLa section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
9 mars 2011, sanm
Mi sort antann, dann in gran péi i apèl Pakistan, nana ziska katre-vin pour san bann fam lé maltrété. Dann in bonpé lé z’ot l’androi déssi la tèr, zot na poin mèm droi ké sèk bann bonome. Nana ossi in bann péi, fanm épi bonome nana mèm droi si i baz déssi bann tèks, mé dann la réalité, souvan-défoi lé pa parèy. Sa sé in n’afèr tout demoun i koné, é i inkyète pa pou sa, pars solon l’moun, l’inégalité rant bann bonome épi bann madame lé konm in n’afèr natirèl.
Si tèlman ké bann fanm lé blizé, de tou tan, lité par dsi lité pou sèy gingn l’égalité. Défoi i avans in pé, dé foi i arkil ; pou ariv la sityasion lé konm sak li lé zordi. Arzoute èk sa kan in madam, sansa in l’asosyasion madame, i rovandik, zot i pass pou in bann robélion. In pé i pran azot pou bann pétrolèz, bann fam movèz vi, alé oir sak zot i domann souvan lé normal, lé mèm rézonab. In légzanp ? Lo droi pou voté ! Dann in tan, arienk bann bonome navé lo droi voté dan la Frans, ziska apré la dézyèm guèr mondyal i donn droi-la bann madame. In n’ot légzanp, Kontrol nésans ! La mète lo tan pou an aoir in droi konmsa dann l’Europ. In tan, in kont la bank té i fo lo mari i done son l’otoriszasyon.
Mé in loi sa i shanj, in règloman ossi, mé la mantalité d’moun sa lé dir pou shanjé. Dann in bon pé famiy, lo bann garson nana déssèrtin droi, bann fiy na poin lo mèm. Dizon, sanm pou moin, nana in kiltir, donk in l’édikasyon pou bann garson épi inn pou bann fiy. Arzout èk sa la kiltir épi l’édikasyon dan la ri, sa lé pa parèy pou lé z’inn é pou lé z’ot ; Pou konplète lo tablo, na d’moun i pran tout z’afèr o promyé dégré, é konm in pé i di, i pass a l’akt, san kalkilé.
Lo rézilta ? Zot i oi zot-mèm èk toute bann fam batu, mèm sak i gingn la mor dann ménaz, san rézon, sof la fyèrté mal plassé in pé bonome. Koman shanj in n’afèr konmsa ? Koman fèr pou ké l’égalité i rèss pa arienk déssi drapo, sansa déssi la dovantir la méri, mé i rant ossi dann nout kiltir sosyal ? Biensir, moin, konm pèrsone, nou na poin la solisyon. Shakinn nana in solisyon, é si i mète tousala ansanm, lé riskab fé in bon n’afèr. Par égzanp dann in l’asosyasion pou l’égalité, pa lo l’égalité ofisyèl, mé lo l’égalité an vré. Pétète afors lo tan, afors travay, lo shanté Jean Ferrat, « la fam sé l’avnir pou l’om », sar vré pou vréman.
Justin
NB : Sa lo poète Aragon la di sa dann in fonnkèr.
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
C’est avec tristesse que nous apprenons le décès de Nadia Payet, veuve de notre camarade Bruny Payet. Témoignages adresse ses condoléances à (…)
Mézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
Face à l’urgence de la situation de la maltraitance animale à La Réunion, l’association CIANA a lancé un appel aux décideurs, afin de "travailler (…)
Mézami,médam, zé méssyé , la sossyété, lé pa toulézour wi gingn in bon akèye. Défoi oui, défoi non, sirtou dann in sossyété wi koné pa bien lo (…)
Cinq mois après le lancement du plan « Anti-bandes », composante majeure du plan d’action départemental de restauration de la sécurité au (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Une fois de plus, des femmes sont la cible d’une forme de violence lâche, insidieuse et profondément inquiétante : les attaques à la seringue dans (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)