La fam sé l’avnir pou l’om !

9 mars 2011, sanm Justin

Mi sort antann, dann in gran péi i apèl Pakistan, nana ziska katre-vin pour san bann fam lé maltrété. Dann in bonpé lé z’ot l’androi déssi la tèr, zot na poin mèm droi ké sèk bann bonome. Nana ossi in bann péi, fanm épi bonome nana mèm droi si i baz déssi bann tèks, mé dann la réalité, souvan-défoi lé pa parèy. Sa sé in n’afèr tout demoun i koné, é i inkyète pa pou sa, pars solon l’moun, l’inégalité rant bann bonome épi bann madame lé konm in n’afèr natirèl.
Si tèlman ké bann fanm lé blizé, de tou tan, lité par dsi lité pou sèy gingn l’égalité. Défoi i avans in pé, dé foi i arkil ; pou ariv la sityasion lé konm sak li lé zordi. Arzoute èk sa kan in madam, sansa in l’asosyasion madame, i rovandik, zot i pass pou in bann robélion. In pé i pran azot pou bann pétrolèz, bann fam movèz vi, alé oir sak zot i domann souvan lé normal, lé mèm rézonab. In légzanp ? Lo droi pou voté ! Dann in tan, arienk bann bonome navé lo droi voté dan la Frans, ziska apré la dézyèm guèr mondyal i donn droi-la bann madame. In n’ot légzanp, Kontrol nésans ! La mète lo tan pou an aoir in droi konmsa dann l’Europ. In tan, in kont la bank té i fo lo mari i done son l’otoriszasyon.
Mé in loi sa i shanj, in règloman ossi, mé la mantalité d’moun sa lé dir pou shanjé. Dann in bon pé famiy, lo bann garson nana déssèrtin droi, bann fiy na poin lo mèm. Dizon, sanm pou moin, nana in kiltir, donk in l’édikasyon pou bann garson épi inn pou bann fiy. Arzout èk sa la kiltir épi l’édikasyon dan la ri, sa lé pa parèy pou lé z’inn é pou lé z’ot ; Pou konplète lo tablo, na d’moun i pran tout z’afèr o promyé dégré, é konm in pé i di, i pass a l’akt, san kalkilé.
Lo rézilta ? Zot i oi zot-mèm èk toute bann fam batu, mèm sak i gingn la mor dann ménaz, san rézon, sof la fyèrté mal plassé in pé bonome. Koman shanj in n’afèr konmsa ? Koman fèr pou ké l’égalité i rèss pa arienk déssi drapo, sansa déssi la dovantir la méri, mé i rant ossi dann nout kiltir sosyal ? Biensir, moin, konm pèrsone, nou na poin la solisyon. Shakinn nana in solisyon, é si i mète tousala ansanm, lé riskab fé in bon n’afèr. Par égzanp dann in l’asosyasion pou l’égalité, pa lo l’égalité ofisyèl, mé lo l’égalité an vré. Pétète afors lo tan, afors travay, lo shanté Jean Ferrat, « la fam sé l’avnir pou l’om », sar vré pou vréman.

Justin

NB : Sa lo poète Aragon la di sa dann in fonnkèr.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus