Les questions du temps présent
21 juillet, parCeux qui n’ont que la France comme horizon indépassable tournent en rond
18 octob 2023, sanm

Na poin lontan dsi in radio — mé sa lé vré galman pou bann radio, bann télé, bann zoinal — in pé la désside la vi shèr lété lo prinssipal problèm nou l’avé issi La Rényon. Biensir la vi shèr sé in problèm mé sirman pa noute prinssipal problèm. Antouléka sa sé i problèm konm i di rékiran pars dopi lontan la vi lé shèr La Rényon pou bonpé d’moune. Zordi li lé pli shèr, lé vré, mé la pa li la instal la mizèr, issi La Rényon.
Mézami dopi néna d’moune La Rényon nou la koni la rishèss pou in pé, la mizèr pou d’ote. Sa lété vré tou l’tan lésklavaz : bann mète té rish mé pa toute, bann zésklav lété mizèr é toute lété mizèr… L’ané 1848 lésklavaz té aboli lo 20 déssanm, mé langazism l’avé komanss avan épi la kontinyé apré : bann zangazé té pov é toute la bann té pov, bann pti-blan té pov é la plipar té pov, bann zangaziss la plipar lété rish sirtou si ni mazine bann gran zangaziss. Dann tan la koloni l’avé in minorité té rish, in gran mazorité té pov mèm in bonpé mizèr.
La loi 19 mars 1946 l’arivé avèk in klass demoune rish la tir zot rishèss dann bann konsékanss lo bann transfèr piblik, in majorité d’moune pov mèm si zot la bénéfissyé bann zavantaz sossyal. Shomaz nou téi koné pa, nou la konète ali sirtou in shomaz de mass… Banna la inporte la sossyété d’konsomassion é bann pov téi gingn pi ansorte azot dann bann nouvo difikilté : delo, léstréssité, loiyé pou péyé, komission pou fèr téléfone, loizir zot la rotrouv azot dann la povrété mèm la mizèr.
Astèr si ni di, i fo bèss lo pri marshandiz é bann pov va nyabou ansorte azot ni rèv évéyé, pars la vi sar touzour tro shèr pou in bonpé dmoune La Rényon é va touzour manke sink santime pou fé in euro… Astèr si ni di alon viv konm lontan, mi panss pa nou va arivé pars la sossyété d’konsomassion èl lé la é èl i antour anou dann noute sossyété d’kontoir. Alon shanj konsomassion é lo nouvo konsomassion sar shèr konm lo lanssien pou sak na poin lo moiyin pou moiyéné.
Lo vré problèm zordi sé ké nou lé pa dévlopé konm i fodré sirtou noute fors prodiktiv. Lo problèm sé ké la poin travaye pou noute popilassion é si la poin travaye péyé konmkifo pou noute popilassion nora touzour d’moune pou zot la vi sar shèr é bonpé sar touzour dann la povrété, mèm dan la mizèr é sa sar vré toultan k’nou nora poin la métriz dsi noute lékonomi épi noute dévlopman.
Fassil pou dir, mé mi oi pa d’ote solission zordi ké réponn konm i fo la késtyon noute kamarade Lucien Biedingèr téi porz é késtyon-la lété : kissa k’i komande noute péi é son réponss té klèr, i fo bann rényoné i komande zot péi — toultan ké la gouvèrnanss noute péi i shanj ar pa dann sanss k’i fo, la vi sar touzour shèr pou in bonpé d’moune, é zot va touzour manke in n’afèr pou zoinn lé dé boute par l’milyé.
A bon antandèr, salu !
Justin
Ceux qui n’ont que la France comme horizon indépassable tournent en rond
Mézami na pwin lontan mwin la ékrir in n’afèr dann in biyé pou dir d’apré sak mi antann in pé partou épi sak mi lir ossi dann zoinal, bann zansien (…)
In kozman pou la rout
NaMo Green Rail, sur la ligne Jind-Sonipa
D’autres communes concernées à La Réunion ?
Convention de subvention avec l’Agence française de développement
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois