Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
In sèl lang ofissyèl sa i karssèr… Plizyèr lang ofissyèl sa i libèr
9 octob 2023, sanm

Mézami mi koné pa si zot la fine gingn nouvèl-la, mé mi panss sé in nouvèl lé bon pou konète. Nouvèl-la i porte dsi la lang ofissyèl é sa la éspass laba dann la Martinik. Noré pi éspass partou dann landroi ofisyèlman i oi la késtyonn la lang ofisyèl par lo pti boute la lorgnète, pliss konm kékshoz i karssèr pliti k’i libèr… Dabor i fo ni rapèl sak i éspass dann La Martinik, konm sak i éspass dann in péi i apèl La Corse, donk konm sak i éspass La Rényon… Néna in lang ofissyèl é lang-la sé lo franssé. Sa lé marké dann la konstitission é ziska zordi sa i bloke lo rol bann lang réjyonal in pé dann toute La Répiblik franssèz.
Pou kossa mi di sa i bloke ?
Pars d’apré sak mi konpran, késtyonn lang lé possib fèr pti pa-pti pa, avanss in pti pé dsi tèl poin épi tèl poin, mé ziska zordi néna in blokaz pou donn in lang réjyonal in bon plass dann la vi d’in péi… Néna poin lontan mwin la anparl lo statu bann lang co-ofisyèl néna dann l’Espagn épi la possibilité, si lo référandome i abouti bann déba sar possib dann bann lang ko-ofisyèl néna dann lo Roiyome… In pti mo lésplikassyon : la charte éropéène bann lang rézyonal lo péi la signé épi la ratifyé, sa la done bann lang ko-ofissyèl in bonpé possibilité pou bann natif dann bann lang-la. Dann La franss la sign la charte mwin la anparl an-o la mé la pa ratifyé ziska zordi mèm si la kostitissyon modifyé i anpèsh pa dratifyé. An fète sak i vé bar in pé la route bann lang réjyonal i di lé pa nésséssèr ratifyé konvanssion-la mé sé in bann fourb i kalkil koman an avoir in lang privilézyé, lo franssé… épi donn lé z’ot in léstatu infèryèr.
Ziska zordi konm zot i koné bann pouvoir réjyonal la pa gingn donn la lang - Martiniké épi Korse — in éstatu lang ofissyèl… Ni koné bann préfé i vèye sa konm lé dsi l’fé é tribinal i lèss pa passé…sof pou la Martinik pars laba lo tribinal administratif la rofiz kass la déssizyon lo konsèye réjyonal mé antanssion astèr l’afèr v’alé sirman dovan Konsèye l’éta é nou va oir sak gran ziridikssyon-la va déssidé.
Mi sava pa fé in gran sobatkoz ziridik pars win lé pa konpétan pou sa — mèm in gran sobatkoz linguistik pars mwin lé pa linguist non pli mé mi kontante solman donn mon poinnvizé épi rode dann l’aktyyalité toute sak i sava dann in bon sanss. Pou mon lopinyon épi sète bann progressist la lang épi la kiltir san obliye noute lidantité bien sir… Mé mi di dabor donn in lang réjyonal in léstatu ko-ofisyèl konm i di dann l’Espagn oila in manyèr pou ranfors la lang matèrnèl bonpé d’moune, libère bann zénèrzi, donk ranfors lo kan la liberté é mi panss sa sé in n’afèr bienvénu dann in sityassion konm sak bonpé d’moune i viv koméla… épi mi panss konm mwin la fine di, la lang ofissyèl i doi pa z’ète in karkan pou anklav demoune mé nou va rovoir sa si zot i vé.
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture